Najbitnije je nakon ujeda krpelja brzo reagovati

LESKOVAC

Na području koje pokriva Zavod za javno zdravlje u Leskovcu (ZZJZ) godišnje do dva stanovnika obole od lajmske bolesti, koju prenose krpelji, dok po neka godina prođe i bez ijednog obolelog. Kako kaže epidemiolog u ovoj ustanovi dr Zortana Kulić, ovu bolest je vrlo često teško dijagnostifikovati, osim ako pacijent sam ne kaže da ga je ujeo krpelj. U protivnom, naročito u drugom i trećem stadijumu bolesti, simtome koji se javljaju kod obolelog teško je povezati sa ovom bolešću.

ŠTA JE TO LAJMSKA BOLEST I KAKO SE PRENOSI

Lajmska bolest se na ljude prenosi ubodom iksodnih krpelja koji su zaraženi bakterijom Borrelia burgdoferi, koja se unosi u organizam čoveka preko kože. Osetljivost ljudi na infenciju je opšta, a oboljenje se javlja kod obadva pola i svih uzrasta. Moguće su reinfekcije. Inkubacija se kreće od jednog do 30 dana, a najčešće traje osam dana.

Kako objašnjava doktorka Zorana Kulić, lajmsku bolest karakteriše široki spektar kliničkih poremećaja koji se dele u tri stadijuma.

Prvi stadijum bolesti počinje promenom na koži. Na mestu uboda krpelja javlja se crvena makula, koja se širi u eritem, dok centar bledi i koža dobija normalan izgled. Promena na koži može se pojaviti kao jedini znak u ovoj fazi bolesti, ili može biti udružena sa otokom regionalnih linfnih žlezdi ili sa infektivnim sindromom u blagom obliku. Kod najvećeg broj bolesnika oboljenje se završava u ovom stadijumu.

U drugom stadijumu, posle nekoliko nedelji ili meseca od uboda, i prvih simtoma bolesti mogu se razviji neurološka (serozni meningitis i slično kod 15 posto bolesnika), reumatološka (promene na zglobovima javljaju se kod 60 posto obolelih, najčešće zglob kolena) i kadriološka oboljenja (poremećaji ritma, miokarditis oko 8 posto obolelih). U ovoj fazi bolesti mogu se javiti višestruke promene na koži.

U trećem stadijumu javljaju se hronične promene na koži i hronična oštećenja nervnog sistema i zglobova. Nastaju nakon nekoliko meseci ili godina posle promena na koži. Javljaju se obično kod nelečenih ili nedovoljno lečenih bolesnika u početnoj fazi bolesti.

Za potvrdu bolesti je, pored prepoznatiljive kliničke slike i podataka da je došlo do uboda krpelja, potrebna i serološka dijagnostika. Lečenje se sprovodi ambulantnim putem.

SIMPTOMI

Treba obratiti pažnju na blago povišenu temperatutu koja se kreće od 37,2 do 37,3 stepena Celzijusa. Diskretni bolovi u mišićima još jedan su simtom  koji može da siglalizira na infekciju, ukoliko je osoba došla u dodir sa zaraženim krpeljom. U siuprotnom, ukoliko se ne reaguje u ranoj fazi bolesti, tokom narednih nedelja i meseci zbog rasejavalja po organizmu mogu da se jave drugi simtomi, zavisno od organa u koji je infekcija dospela. Zbog raširene infekcije  može da dođe do zapaljenja mozga i moždanih obvojnica, a infekcija može da zahvati i nerve u lobanji, kao i periferne nerve, srce, strukture oka, zglobove, tetive i mišiće vezivnog tkiva, a nekada i kosti.

SPREČAVANJE

U sprečavanju pojave lajmske bolesti potrebno je utvrditi postojanje prirodnih žarišta ove bolesti i izvršiti njihovu registraciju.

U toku boravka u prirodi potrebno je sprovesti mere zaštite od uboda  krpelja: ličnim osmatranjem kože i odeće u toku i posle boravka na zelenim površinama, nošenjem svetle odeće koja pokriva ruke i noge, pantalone uvučene u čarape, kao i uklanjanjem krpenja iz tela i sa odeće. Važno je da se krpelj što ranije izvadi iz kože, u toku prvih 24 časa posle uboda. Pre odstranjivanja krpelja ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva – etar, alkohol, benzin i drugo. Odstranjivanje krpelja iz kože može se obaviti u svakoj zdravstvenoj ustanovi na sledeći način: uhvatiti rilice krpelja pincetom što bliže koži, bez pritiska na trbuh krpelja, gnječenja ili kidanja, i izvaditi ga. Mesto uboda posle odsranjivanja krpelja treba dezinfikovati. Ako je u koži ostala rilica krpelja i nju treba odstraniti zbog mogućnosti nastanka sekundarne infekcije. Ukoliko sami uspešno ne odstranite krpelja ili rilica ostane u koži, obavezno se javiti lekaru.

Mesto uboda krpelja treba se posmatrati do mesec dana. Ukoliko dođe do nekih promena na koži ili nekih drugih infektivnih tegoba odmah se treba javiti lekaru i obavezno napomenuti da je došlo do uboda krpelja.

U cilju sprečavanja ujeda krpelja potrebno je uređivati zelene površine, kositi travu i odstranjivati nisko rastinje, ali i izvršiti dezinfekciju terena.

Ono što lekari usvek savetuju, a šta naglašava i Zorana Kulić, je da nakon boravka u prirodi obevezno treba pregledati telo i odeću. Treba imati u vidu i to da svi krpelji nisu zaraženi lajmskom bolešću, kao i da zaražena osoba ne prenosi infenciju na zdravu. A ukoliko je došlo do uboda krpelja treba se javiti lekaru u prvih 24 sata, jer se lajmska bolesti uspešno leči ukoliko se otrkije na vreme. Ali, ukoliko se bolest ne leči, ona može izazvati ozbiljne komlikacije.

Terapija ove bolesti zavisi od njenog kliničkog stadijuma. Obično se koriste penicilin i hloramfenikol, a kod neuspešne antibiotske terapije u trećem stadijumu bolesti preporučuju se i kortikosteroidi.

O LAJMSKOJ BOLESTI

Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borellia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.

Lajmska bolest je otkrivena 1975. godine, za vreme epidemioloških ispitivanja  većeg broja artritisa kojima je često prethodila kožna promena na području grada Lajm, država Konektitat, SAD, po kome je bolest dobila naziv.

Lajmska bolest je otkrivena na svim kontinentima i kod nas se registruje od 1986. godine. U Beogradu je bolest prvi put prepoznata  1987. godine, a kasnije i u ostalim područjima Srbije.

Uzročnik oboljenja izolovan je 1982. godine iz kožnih lezija, krvi i likvora nekoliko bolesnika, kao i iz iksodnih krpelja, koji su osnovni prenosioci uzročnika, jelena i divljih miševa. Na divljim miševima, krupnoj divljači, dokaćim životinjama i pticama parazitiraju svi razvojni stadijumi iksodnih krpelja, te se tako održava prirodni ciklus  uzročnika lajmske bolesti.

Nova Naša reč je leskovački nedeljnik koji ima svoje štampano i elektronsko izdanje. Novi broj je na kioscima svakog petka, te novinu možete kupiti širom Jablaničkog okruga.

Na našim stranicama, čitajte:

– Najvažnije lokalne političke, ekonomske, infrastrukturne, komunalne, kulturne, sportske i druge novosti.

– Priče sa vama, našim sugrađanima, “običnim i neobičnim ljudima”.

– Tekstove o političkim, bezbednosnim, sociološkim, geopolitičkim, ekonomskim i socijalnim fenomenima koji kreiraju naš svet i naš pogled na svet.

Vrhunska dela (pripovetke, kratke priče i pesme) naših pisaca.

– Tekstove o istoriji Leskovca i okoline.

– Još puno, puno toga.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*