
LESKOVAC
MoŽe li opšte dobro da postane opšta šteta?
- Profesor beogradskog Šumarskog fakulteta Ratko Ristić rekao je da male
hidroelektrane proizvode malu količinu energije, a “nanose neprihvatljivu
ekološku štetu”.
Probleme koje izazivaju graditelji mini
hidroelektrana najbolje zanju stanovnici Grdelice. Osetili su oni to na svojoj
kožu i zbog toga danima protestvovali. Taj žar borbe za očuvanje životne
sredine, svojih reka i živog sveta u njima , najjaači je, čini se, na Staroj planini.
Tamo se seljaci mesecima bore protiv izgadenje mini hidroelektrana i
uništavanja svega što se graditeljima na put nađe.
Ali, izgleda da je za pravi efekat te borbe ipak
najvažnije da se dođe u prestonicu. To su i uradili prošle subote učesnici
ekološkog protesta, koji je održan na Platou ispred Filozofskog fakulteta u
Beogradu, pod nazivom “Odbranimo naše reke”, koji su zatražli da se odmah
obustavi gradnja svih derivacionih mini hidroelektana u Srbiji, zbog štete koju
nanose životnoj sredini i devastiraju prirodne resurse, pre svega planinske
reke.
Na protestu, koji je organizovao pokret
“Odbranimo reke Stare planine”, protiv izgradnje mini hidroelektrana pozvali su
i predstavnici devet lokalnih grupa okupljenih oko Građanskog fronta, iz isto
toliko gradova Srbije, prenose beogradski mediji .
Protest je počeo minutom ćutanja, kako je
istaknuto, za sve reke Srbije koje su već uništene izgradnjom mini
hidroelektrana, a nakon toga je pročitana pesma “Oda vodi” Petra Šumskog.
Predstavnici pokreta “Odbranimo reke Stare
planine” naveli su da nisu politički pokret, da ne žele politizaciju protesta,
ističući da su se okupili kako bi “rekli ne onima koji skrnave reke i prirodu”.
-Nećemo da plaćamo da reke guraju u cevi i
pozivamo vas da i vi isto učinite,- poručili su iz tog pokreta.
- PREVAZIĐENE OBAVEZE I ALTERNATIVA
Na skupu se mogla čuti i molba upućena
predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da čuje njihov apel, kao i kritike na
račun ministara energetike i građevinarstva Aleksandra Antića i Zorane
Mihajlović zbog blagonaklone politike koju su vodili i vode u vezi izgradnje
mini hidroelektrana.
Profesor beogradskog Šumarskog fakulteta Ratko
Ristić rekao je da male hidroelektrane proizvode malu količinu energije, a
“nanose neprihvatljivu ekološku štetu”.
-Degradiraju biodiverzitet, remete režime
podzemnih voda i ometaju tradicionalan život lokalnog stanovništva,- rekao je
on.
Prema njegovim rečina, ukoliko bi Srbija, kako
je planirano, napravila 856 malih hidroelektrana “imala bi svega dva do 3,5
odsto proizvedene energije na godišnjem nivou iz tih izvora”.
Ristić je naveo da se Srbija jeste obavezala da
proizvodi energiju iz obnoviljivih izvora, ali da, umesto iz mini
hidroelektrana, električna energija može da se dobije iz biomase, solarne energije,
energije vetra, a kako je dodao, “puno bi se učinilo i kada bi se uštedeli gubici
u prenosnoj mreži Elektroprivrede Srbije, koji su sada 17 odsto, a ukoliko bi
se smanjili za dva procenta, izgradnja malih hidroelektrane ne bi bila
potrebna”.
– Posebno zabrinjavajuće je to što svi mi
građani Srbije kroz račune za električnu energiju subvencionišemo povlašćene
proizvođače, iako nas niko nije pitao da li to želimo. Nijma je prošle godine
isplaćeno više desetina miliona evra, a bolje da je taj novac potrošen za
unapređenje tehnoloških procesa na velikim elektroenergetskim sistemima,- rekao
je on.
On je objasnio da je koncept malih
hidroelektrana bio veoma popularan u prethodnih decenija, ali da je “potpuno
prevaziđen” u proizvodnji energije.
Ristić je kazao da su od mini hidroelektrana
odustale i Kina i Indija, koje nisu posvećivale puno pažnje zaštiti životne
sredine, a koje sada suspenduju projekte njihove izgradnje.
-I Amerikanci su porušili oko 1.200 objekata
samo od 1993. godine, a u Evropi je već porušeno oko 400 objekata, dok je
kanadska provincija Ontario ukinula subvencije za povlašćene proizvođače i tako
prve godine uštedela 758 miliona dolara, kazao je Ristić.
- Ponavljamo tuđe greške
On smatra da “Srbije ne mora da ponovi greške
svih drugih zemalja da bi došla do optimalnog rešenja za našu energetsku
stabilnost”.
Na punom Platou ispred Filozofskog fakulteta, uz
zviždajke i bibnjeve, okupljeni su nosili transparente na kojima se bili napisi
poput “Brane su posao za dabrove, a ne za lopove”, “Vi ste prolazni, priroda
nije”, “Hoću reku, neću cevovod”.
Nakon obraćanja, usledila je šetnja do
Predsedništva gde su učesnici protesta ispred tog zdanja ostavili izvorsku
vodu, a potom i do Vlade Srbije, kako bi se, kako sdu rekli učesnici protesta,
njeni predstavnici podsetili čije interese treba da štite.
- NACIONALNO UDRUŽENJE MALIH HIDROELEKTRANA: ŽAO IM ŠTO JAVNOST PODRŽAVA “ZLONAMERNU”
KAMPANJU
Istog dana javnosti se saopštenjem
obratilo Nacionalno udruženje malih hidroelektrana koje je borbu ljudi da
sačuvaju svoju životnu sredinu, reke. živi svet u njima, svoje puteve i vodu ,
planina, prebacilo na, da li to čudi u zemlji Srbiji, politiku.
-Žao nam je što je manji deo javnosti podržao
zlonamernu kampanju jednog broja ljudi koji iz političkih ambicija, radi ličnog
promovisanja i drugih interesa vode zlonamernu kampanju više od godinu i po
dana, navodi se u saopštenju Nacionalnog udruženja malih hidroelektrana, koje je
upućeno preko PR agencije.
-Male hidroelektrane koje su izgrađene u
poslednjih 10 godina i koje se grade u Srbiji izgrađene su u skladu sa svim
važećim zakonima i podzakonski aktima koji su usklađeni sa zakonodavstvom EU, a sve prema Nacionalnom
Akcionom planu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Takođe, sva
nadležna ministarstva i javna preduzeća kao imaoci javnih ovlašćenja koji
propisuju uslove i daju saglasnosti za njihovu izgradnju, dala su svoj
pristanak za izgradnju MHE u postupku dobijanja građevinske i upotrebne
dozvole.
Ovi protesti su politizacija nečega što ne bi
trebalo da bude politika. U Evropi je izgrađeno 24.000 MHE, a u
Srbiji tek 90. Kada se traže konkretne izmene zakona, pišu se peticije i
vode javne rasprave, jer smatramo da pitanja energetike i zaštite životne
sredine treba da se vode u struci i institucionalno, kao i do sada, a ne na ulici
ili na društvenim grupama.
Potencijal malih hidroelektrana i prednosti koje
imaju u ekološkom smislu nedovoljno su poznati građanima, pa je iz tog razloga
i stvorena negativna slika o njihovom uticaju na okolinu što je naš propust kao
udruženja, i što ćemo ispraviti u narednom periodu kako građani ne bi bili
obmanjivani od strane pojedinaca.
Činjenica je da ne postoji nijedan način
poizvodnje, bilo čega, pa i energije, a da ne vrši uticaj na prirodu i životnu
sredinu, ali je važno napomenuti da male hidroelektrane imaju najmanji uticaj u
poređenju sa svim ostalim obnovljivim izvorima energije, čak 250 puta manji od
termoelekrana. Bitno je napomenuti da je njihov uticaj jednokratan, odnosno
samo tokom izgradnje, ali ne i eksplotacije.
- SVAKO SVOJE INTERESE ČUVA
Zagovornici kampanje protiv izgradnje MHE
zlonamerno snimaju i slikaju reke i rečna korita u toku izgradnje kada se
radovi oko rečnog toka ne razlikuju od bilo kog drugog gradilišta u gradu
(izgradnja zgrada, podzemnih garaža, puteva).
Rečna korita i okolina se nakon izgradnje, u
skladu sa Zakonom, dovode u prvobitno stanje kroz rekultivaciju kako bi se
ubrzao proces obnove prirode koja je sama po sebi obnovljiva kroz duži
vremenski period.
Optužbe druge strane da se uništavaju reke,
priroda, biljni i životinjski svet i da sve to nestaje sa lica zemlje,
apsolutno ne stoje. Nacionalno udruženje malih hidroelektrana zalaže se za
poštovanje važećih zakona Republike Srbije, za energiju dobijenu iz obnovljivih
izvora energije uz očuvanje prirode i tako će i ostati!
To je jedini ispravan i mogući način da
dosegnemo obavezu prema EU i građanima Srbije koju smo preuzeli, a to je da 27
odsto potrošnje energije do 2020. godine bude dobijeno iz obnovljivih izvora,
jer u suprotno tu energiju ce Srbija morati da uvozi. A svi znamo šta to
znači za sve nas kao poreske obaveznike i naše
buduće naraštaje.
Evropske zemlje su prepoznale značaj MHE, pa
tako Švedska ima 1.900, Norveška 2.250, Slovenija 350, Austrija 3.100,
Švajcarska 1.000, a ove godine donela zakon o izgradnji još 800 malih
hidroelektrana”, navodi se u ovom saopštenju.
- EVROPSKI PARLAMENT REZOLUCIJOM PODRŽAO BORBU MEŠTANA STARE PLANINE ZA
OČUVANJE REKA
Nacionalno udruženje malih hidroelektrana tvrdi
da su one “blagoslovene” od Evropske Unije. Tako, međutim, ne misli
Evropski parlament.
Žalbe na male hidroelektrane, koje uništavaju
prirodno okruženje, ostavljaju sela bez vode i donose profit na račun
pražnjenja zajedničke kase, pronašle su svoj put sve od zaseoka Stare planine
do Evropskog parlamenta. Tokom leta je Evropski parlament, na poziv Tomasa
Vajsa, poslanika iz redova Zelene poslaničke grupe, bio domaćin debate pod
nazivom Spasimo Plavo srce Evrope (Save the Blue Heart of Europe).
U debati, čiji je fokus bio na pretnji s kojom
se suočava preko 3.000 reka širom Balkana, učestvovali su visoki predstavnici
Evropske komisije, predstavnici organizacija civilnog društva, kao i lokalnih zajednica
koje su direktno ugrožene izgradnjom malih hidroelektrana (MHE).
Na tom sastanku je rečeno da ” iako je
tranzicija ka “čistim” izvorima energije neophodna, male
hidroelektrane izazivaju veliku štetu uz minimalan doprinos energetskom
sektoru” , kao i da postoje mnogo efikasniji modeli prelaska na obnovljive
izvore energije.
Usledile su rezolucije Evropskog parlamenta na
izveštaje Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana u procesu
pristupanja EU. Tako se u Rezoluciji o Crnoj Gori poziva na stopiranje
investicija u energetske projekte koji štete prirodi; u Rezoluciji o Albaniji
poziva
se na preispitivanje projekata sa sumnjivim
procenama uticaja i strateškim procenama uticaja na životnu sredinu.
Nakon inicijative lokalnih zajednica,
organizacija civilnog društva, medija, neformalnih grupa i pojedinaca, a uz
pomoć poslanika Zelene grupe u Evropskom parlamentu, problem izgradnje malih
hidroelektrana na Staroj planini našao se i u Rezoluciji Evropskog parlamenta o
Srbiji.
Rezolucija koju je predložio izvestilac
Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvid Mekalister usvojena je većinom glasova.
Jedan od prihvaćenih amandmana, koji je podneo
poslanik iz Zelene grupe Igor Šoltes, odnosi se na poziv vlastima u Srbiji da
usvoje neophodne mere zarad očuvanja zaštićenih prirodnih područja, s naglaskom
na problematične hidroenergetske projekte u parku prirode Stara planina. Pored
toga, predlog sadrži i poziv za povećanje transparentnosti pri planiranju
projekata kroz veće učešće javnosti i konsultacije sa svim zainteresovanim
stranama.
Rezolucije Evropskog parlamenta nemaju obavezujući
karakter već služe kao smernice zemljama koje se nalaze u procesu evropskih
integracija, kao i državama članicama EU. Ovaj neobavezujući karakter vidljiv
je i na terenu, gde uprkos hladnom vremenu još uvek traju borbe lokalnog stanovništva
i investitora.
- ŠTA KAŽE STRUKA? (RIBE NEĆE KROZ CEVI!)
Jedna od teza koja pokušava da
“popravi” imidž mini hidroelektrana navodi da problemi nastaju zato
što se ne poštuju uslovi zaštite životne sredine između ostalog i
pravljenjem funkcionalne riblje staze. Stručnjaci pak kažu da riblje staze koje
se ostavljaju kod izgradnje derivacionih mini-hidroelektrana, gde se bar 85
odsto reke izmesti u cevi, često nemaju nikakvu funkciju.
-U pastrmskim ekosistemima riblje staze ne mogu
da se uspostave. Pastrmke na našim rekama neće da ih koriste zato što nisu
migratorne vrste, već teritorijalne. Migratorne pastrmke kod nas su retkost,
ali ni one neće moći da koriste ove staze prilikom niskog jesenjeg i zimskog
vodostaja, jer će tada sva voda biti u cevima derivacionih mini-hidroelektrana,-
objašnjava prof. dr Predrag Simonović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u
Beogradu.
Profesor Simonović kaže da, međutim, nije tačno
da zamućenje koje se javlja prilikom izgradnje mini-hidroelektrana može
da ugrozi pojedine vrste riba.
-To je netačno, jer se milionima godina
pastrmkama i drugim vrstama riba muti voda, a one preživljavaju. Zapravo, ono
što će ih dotući ‒ tako što će najpre smanjiti njihovu populaciju, a zatim ih i
iskoreniti ‒ jeste ubacivanje vode u cevi i ostavljanje suvih korita. Pogotovo
je to opasno tokom niskog vodostaja planinskih reka. Tada bi migratorne
pastrmke možda i išle u riblje staze radi odlaska u plodišta na rekama, a to ne
mogu zbog zahvatanja velike količine vode za hidroelektranu, što rečno dno ostavlja
polusuvim ili suvim”, kaže prof. Simonović.
On smatra da je “prosto neverovatno”
da od 2006, godine, “kada se znalo koliko je specifičan pastrmski fond
Srbije, Zavod za zaštitu prirode prilikom davanja mišljenja nije imao u vidu
zaštićene i strogo zaštićene vrste na rekama gde su planirane
mini-hidroelektrane. Isto
tako, svoj deo odgovornosti imaju i državni
organi nadležni za građevinske dozvole, opštine, određena ministarstva, stručni
državni organi, pa i stručna javnost koja je ćutala,- zaključuje prof. Simonović.
Pozitivne primere gradnje mini-hidroelektrana on
vidi jedino u nekadašnjim vodenicama i primeru Slovačke sa dobro napravljenim ribljim
stazama.
-Sa derivacionim mini-hidroelektranama ribe
nemaju dovoljno vode za svoje osnovne životne potrebe. Ti organizmi, inače,
žive u takvim staništima da biološki optimum imaju svega pet odsto vremena
godišnje. Kad ima malo više vode, one se izmreste, kad ima malo boljeg
transporta sedimenta one se, opet, izmreste tu
gde im za mrest odgovora. Ali ne može se stalno živeti na biološkom minimumu.
To onda vodi u izumiranje.-
S obzirom na to da su pastrmke zaštićena vrsta,
po prof. Simonoviću, trebalo bi odbijati zahteve za izgradnju
mini-hidroelektrana dok ne bude kasno.
-Stara planina je egzaktan primer šteta koje se
nanose ekosistemima izgradnjom derivacionih mini-hidroelektrana, jer su radovi
i aktivnosti koji se tamo odvijaju izuzetno razorni. Delovi vodotoka ostaju
suvi, što isključuje na tim mestima život bilo kakvih vodenih organizama,-
kaže prof. Simonović.
Ugrožene su i zaštićene vrste insekata, npr.
majske muve ili jednodnevke, razne vrste žaba, repati vodozemci, a pogotovo
autohtone vrste pastrmki koje imaju značaj ne samo za Srbiju i Balkan već i za evropski
i svetski biodiverzitet.
I druge reke u Srbiji, poput Vlasine, poseduju
jedinstven haplotip pastrmke u svetu, a mi smo ovu reku skoro uništili
izgradnjom mini-hidroelektrana.
- U Srbiji uništavaju reke, u Albaniji investiraju u
solarnu energiju
Ekološka vrednost tri četvrtine reka na Balkanu
je velika i na njima treba zabraniti izgradnju hidroelektrana, ukazuje se u
Eko-Masterplanu koji su objavile nevladine organizacije Rivervoč (Riverwatch) i
Juronejčer (EuroNatur) u okviru kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”. U ovom
trenutku na prostoru između Slovenije i Grčke planira se ili gradi oko 3.000
hidroelektrana od čega trećina u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i
drugim zaštićenim zonama.
Prema Eko-Masterplanu, 89% planiranih projekata
hidroelektrana je u tim “zabranjenim” oblastima. Jedno istraživanje urađeno za
potrebe Eko-Masterplana pokazalo je da se ti projekti lako mogu zameniti ekspanzijom
drugih izvora obnovljive energije, posebno energije Sunca
i vetra.
Međutim, Balkan je trenutno gotovo ekskluzivno
fokusiran na hidroelektrane dok se u solarnu energiju malo investira, uprkos
čak 300 sunčanih dana godišnje, kao u Albaniji.
-Eko-Masterplan je još jednom potvrdio da su
balkanske reke suviše vredne da bi ih izgubili. One su ‘plavo srce Evrope’.
Njihovo uništavanje hidrocentralama ne bi bilo samo ekološki i društveno poražavajuće,
već bi to bila glupost u energetskoj politici,- istakao je direktor Juronejčera
Gabrijel Švaderer (Gabriel Schwaderer).
Regionu Balkana potreban je zaokret u energetici
– smanjenje velikih gubitaka energije, zaustavljanje razvoja hidroelektrana i
umesto toga ulaganja u solarnu i energiji vetra, zaključuju u Juronejčeru i Rivervoču.
- BIVŠI DIREKTOR “ELEKTROMREŽA SRBIJE” NIKOLA PETROVIĆ U BIZNISU
SA MINI HIDROELEKTRANAMA
Država ovaj biznis pomaže subvencijama za
proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije, za šta podršku dobija od
Evropske unije.
Najviše novca koji je država tokom 2017. godine
izdvojila za kupovinu struje od privatnih vlasnika mini-hidroelektrana, otišlo
je upravo na račune kompanija koje su povezane sa bivšim direktorom
“Elektromreže Srbije“ Nikolom Petrovićem, u javnsoti poznatim i kao kumom
predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
O tome da zapravo Petrović stoji iza svega ovoga
govorilo se i u Grdelici u vreme protesta pre četiri-pet godina. Ove
kompanije dobile su gotovo 2,9 miliona evra od države.
Ljiljana Stojanović
Leave a Reply