Saveti za poljoprivrednike: Kako spremiti zemljište za nove zasade vinove loze

LESKOVAC

Za podizanje novih zasada pod vinovom lozom, jesen je vreme za preduzimanje sledećih mera.
Regulacioni radovi, Povećanje plodnosti zemljišta,Regulisanje kiselosti zemljišta,Duboka obrada,Rigolovanje zemljišta i Obezbeđenje sadnog materijala.
Od regulacionih radova na izabranoj parceli najvažniji su krčenje predhodne kulture, uklanjanje krupnog kamenja, nivelisanje-ravnanje površine, regulisanje vodnog režima, terasiranje.
Pri krčenju iz zemljišta se vade svi ostaci korenovog sistema prethodne kulture i to naročito ako se radi o drvenastim biljkama (šume, šikare, voćne vrste i dr.). U suprotnom ostatke korena napadaju Armilaria melea, Roselinia necatridžs i dr. koje se prenose na koren vinove loze što izaziva njihovo brzo propadanje. Sa parcele predviđene za podizanje novih zasada takođe treba ukloniti stenje, krupno kamenje i šljunčane ploče koje mogu kasnije otežati obradu zemljista. Nakon ovih mera sve rupe i depresije treba pokriti nivelisanjem – ravnanjem terena. Radi uklanjanja suvišnih voda na parceli treba napraviti sistem sabirnih i obodnih) kako bi se eliminisala mogućnost pojave visokih podžemnih voda. Na nagnutim – strmim parcelama treba izvesti terasiranje u cilju sprečavanja erozije. U istom cilju sprovesti i sve druge biološke mere borbe (gustina sadnje, raspored i pravac pružanja redova, đubrenje organskim đubrivima i dr).
Povećanje plodnosti zemljišta namenjenog podizanju vinograda podrazumeva meliorativno đubrenje sa ciljem privođenja zemljista “kulturi” (vinove loze). U tom cilju obavljaju se humifikacija, kalcifikacija, fosfatizacija i kalizacija odnosno obogaćivanje zemljišta odgovarajućim i nedostajućim hranljivim elementima. Vrste i količine pojedinih đubriva određuju se nakon obavezne hemijske analize zemljišta.
Za regulisanje kiselosti zemljista koriste se krečnjak (mleveni) sa 80 – 90% CaCO3; dolomit lapor; pečeni kreč; njival itd.
Rigolovanje zemljišta se obavlja nakon meliorativnog đubrenja. To je obrada zemljišta do dubine 70 -120 cm čime se uneta količina đubriva unosi na dubinu korenovog sistema. Rigolovanjem se zemljiste okreće za 180° čime se na površinu izbaci sloj mrtvice koji će se vremenom obogatiti. Ovom merom se razbija nepropusni horizont čime se omogućuje pravilan razvoj korena.Rigolovanje treba obaviti 3-6 meseci pre sadnje vinove loze jer se na taj način zemljištu daje dovoljno vremena da se slegne, izmrzne i poprimi mrvičastu strukturu kako bi bilo podesnije za sadnju.

mast.inž.polj.Nenad Stefanović

Malinin korebus (Coroebus rubi)

Malinin korebus napada malinu, kupinu, ruže. Ima jednu generaciju godišnje, a prezimi u stadijumu odrasle larve, u korenu ili korenovom vratu. U maju mesecu se pojavljuje odrasli insekt (imago). Odrasli insekt je izduženog tela, crne boje sa ljubičastim prelivima. Na pokriocima ima poprečne talasaste linije sive boje. Ženke su nešto veće od mužjaka. Korebus ima period dopunske ishrane mladim lišćem.
Ženke korebusa polažu jaja beličasto sive boje. Jaja su položena pojedinačno na koru jednogodišnjih izdanka, pretežno na donjem delu izdanka, bliže zemlji. Larve su prljavo bele boje, izduženog i segmentiranog tela, sa dva skeletizirana izraštaja u vidu pincete, na poslednjem trbušnom segmentu. Po piljenju larva se ubušuje pod koru izdanka neposredno iz jajeta. Larva se kreće uvek spriralno prema korenu izdanka, prekidajući sprovodne sudove. U jednom izdanku se uglavnom nalazi jedna larva, mada se povremeno mogu naći i izdanci u kojima su po dve larve malininog korebusa. Lutka je prljavo bele boje.


Štete koje nastaju usled ishrane odraslih jedinki listom maline ili kupine su manje značajne. Značajne štete pričinjavaju larve na izdancima. Na napadnutim idancima mogu se primetiti karakteristična zadebljanja, a unutar njih su larve. Napadniti izdanci ne listaju narednog proleća i potpuno su suvi. Kada se ovakvi izdanci jače poviju pri osnovi, lako se lome.
Nepesticidne mere kotrole podrazumevaju upotrebu zdravog sadnog materijala, kao i uklanjanje izdanaka sa zadebljanima ukoliko se njihovo prisustvo uoči u zasadu. Izdanke treba odseći bliže zemlji, izneti iz zasada i bezbedno spaliti. Ovu aktivnost je potrebno obaviti pre pojave odraslih jedinki. Pregled biljaka obavljati i tokom vegetacije, i odmah ukloniti biljke na kojima se primeti zadebljanje. S obzirom da su divlja kupina i ruže takođe domaćini korebusa, potrebno je njihovo uklanjanje iz okoline zasada. Hemijske mere podrazumevaju primenu odgovarajućih insekticida u vreme dopunske ishrane, pre poleganja jaja i precvetanja maline.

Bojana Karapandžić, dipl. inž. polj.

Agrohemijska analiza zemljišta

Agrohemiskom analizom zemljišta, registrovani poljoprivredni proizvođači dobijaju adekvatnu i odgovarajuću preporuku o pravilnom đubrenju gajenih jednogodišnjih, višegodišnjih zasada kao i ratarskih, povratarskih useva i cveća. Po izvršenom uzorkovanju, i laboratoriskom ispitivanju dobija se preporuka za određenu biljnu kulturu koja se nalazi na parceli sa koje je uzet uzorak, sa nazivom đubriva, formulacijom đubriva, njegovom količinom i vremeom primene.
Analiza zemljišta se mnogostruko isplati, jer se pravilnom primenom đubriva, zdravije i bezbednije živi, postiže ušteda u novcu, povećava se prinos, a time i dobit na gazdinstvu. Od pravilnog i pravo vremenog uzimanja uzorka zavise rezultati analize i ispravnost preporuke. Prosečan uzorak na jednoj parceli se sastoji od nekoliko pojedinačnih uzoraka sa jedne površine parcele na istoj dubini, 1 – 5, koji se mešaju i pravi se prosečni uzorak. Kretanje po parceli za uzimanje uzoraka može da bude slučajno, dijagonalno ili po šahovskom rasporedu. Pribor koji je potreban na individualnom gazdinstvu je: ašov, jedna ili dve obeležene kofe za prvu i drugu dubinu, dve PVC kese manje, dve PVC kese veće , olovka i papir. Uzimaju se po (1) jedan uzorak sa jedne dubine ako je u pitanju: ratarstvo, povrtarstvo, cvećarstvo i jagoda od voćarskih vrsti ili dva (2) uzorka: prvi na dubini od 0 -30 cm i drugi na dubini od 30 – 60 cm ako su voćarske kulture. Uzorke sa prve dubine stavljati u jednu kofu, a uzorke sa druge dubine u drugu kofu.
Nakon uzimanja poslednjeg pojedinačnog uzorka zemlja se u kofama dobro pomeša, odstrane biljni delovi i usitne, veće grudve i onda se odvoji po 0,5 – 1 kg zemlje, koja se stavi u PVC kese sa etiketom o podacima. Spakovane kese zavezati i svaku ubaciti u još po jednu veću kesu u koju se etiketa sa sledećim podacima: ime i prezime poljoprivrednog proizvođača, adresa (mesto i opština) , katastarska-opština, katastarska parcela na primeru broj 720, ili 720/1, površina parcele ( 1 ha 10 ari 10 m ili 1,10,10 ha), gajena kultura – voćne vrste ili druge ratarske i povrtarske vrste. Za registrovane poljoprivredne proizvođače ove godine broj besplatnih uzoraka po registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu je maksimum 3 uzoraka.
Od potrebne dokumentacije za agrohemisku analizu je potvrda o aktivnom statusu gazdinstva godinu i setvena struktura na kojoj su upisane parcele sa kulturama i pomunjeni zahtevi

Mitić Aleksandar
Savetodavac iz voćarstva i vinogradarstva

Sve o poljoprivrednim temama možete pročitati u štampanom izdanju Nove Naše reči.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*