Na jučerašnjoj sednici usvojena je i Odluka o izmeni i dopuni Odluke o budžetu Grada Leskovca za 2025. godinu. Marija Milosavljević, šefica Odelenja za finansije, kaže da se osnovni razlozi za donošenje ove odluke ogledaju u usaglašavanja planiranih prihoda i primanja sa ostvarenim i očekivanim prihodima u toku godine, prilagođavanje rashodne strane u skladu sa novim prioritetima javne politike, uključivanjem novih izvora finansiranja, poput kreditna sredstva ili tekuće donacije međunarodnih izvora i korekcija prenetih neutrošenih sredstava iz 2024.godine.
„Ovom Odlukom o rebalansu dat je predlog visine prihoda i primanja i rashoda i izdataka sa sredstvima iz viška prihoda po Završnom računu za 2024. godinu u iznosu od 7.003.187.000 dinara, što je približno na istom nivou kao i inicijalni budžet, koji je iznosio 6.920.418.000 dinara, odnosno uvećan je za svega 80.769.000 dinara. Prihodi i primanja revidirani su na sledeći način: porez na dohodak, dobit i kapitalne dobitke smanjen je za 410 miliona dinara. Porez na zarade je smanjen sa 3.340.000.000 dinara na 2.830.000.000 dinara, a usled smanjene privredne aktivnosti u velikim sistemima poput Jure i Aptiva, koji nisu radili punim kapacitetom u prethodnim mesecima. U okviru ove grupe došlo i do povećanja prihoda od Poreza na prihod od samostalne delatnosti i to za 100 miliona dinara, a na osnovu ostvarsnja u prvih četiri meseci i projekcije ostvarenja do kraja godine, što ukazuje na rast aktivnosti u sektoru preduzetništva. U klasi porez na imovinu došlo je do uvećanja od preko 76 miliona dinara, a usled boljeg ostvarenja prihoda od poreza na imovinu u prethodnim mesecima tekuće godine, pa smo tako ovaj prihod uvećali za 53 miliona dinara.Takođe prihod koji beleži bolje ostvarenje u proteklim mesecima jeste Porez na prenos apsolutnih prava i on je uvećan za 23 miliona dinara. Komunalna taksa na firmu smanjena je za 16 miliona dinara i sada iznosi 71 milion dinara, a Donacije od međunarodnih organizacija su uvećane za preko 16 miliona dinara. Prihodi od imovine smanjeni su sa 190 miliona dinara na 55 miliona dinara usled nižeg ostvarenja prihoda od Doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta, a usled sporih procedura izdavanja dozvola. Prihodi od prodaje dobara i usluga umanjeni su za 23,6 miliona dinara. a zbog smanjenog prihoda od davanja u zakup nepokretnosti u državnoj svojini. Primanja od prodaje zemljišta planirana su u iznosu od 183.000.000 odnosno uvećana su za 58.000.000 dinara u odnosu na prvobitno planiranih 125 miliona dinara, dok su primanja od prodaje nepokretnosti uvećana za 50 miliona dinara. Preneta neutrošena sredstva iz prethodne godine umanjena su na 107.898.000 dinara jer se toliko i nalazilo na saldu računa budžeta grada. Rashodi i izdaci planiraju se u iznosu od 7.003.187.000 dinara, a rebalansom budžeta obezbeđena su dodatna sredstva i to u okviru sledećih programa: komunalne delatnosti u iznosu od 33.598.000 dinara, što predstavlja odraz potrebe za poboljšanjem komunalne infrastrukture, a ovo uvećanje usmereno je prevashodno na izgradnju vodovodne mreže, ali i na održavanje javnih zelenih površina i javne rasvete. Sredstva lokalni ekonomski razvoj uvećana su za 106.757.000 dinara, što predstavlja strateško opredeljenje grada Leskovna da unapredi privredni ambijent, podstakne zapošljavanje i privuče investicije. Za socijalnu i dečiju zaštitu opredeljena su dodatna sredstva u iznosu od 8.600.000 dinara, izvršene su i prenamene već opredeljenih sredstava u skladu sa prioritetnim zahtevima za korisnike i procene opravdanosti istih, pa je tako za meru roditelj-negovatelj opredeljeno dodatnih 10 miliona dinara. Opšte usluge lokalne samouprave uvećane su za 179.806.000 dinara, što predstavlja najveće uvećanje u apsolutnom iznosu. Glavni razlog za ovoliko uvećanje proističe iz obaveza izmirenja sudskih i vanparničnih potraživanja koja terete budžet, a odnose se na faktičku eksproprijaciju i tužbe zbog štete nanete ujedima pasa lutalica.“
Milosavljevićeva je pobrojala i stavke gde je došlo do smanjenja sredstava.
„Program stanovanje, urbanizam i prostorno planiranje umanjen je za 35,7 miliona dinara i to sredstva za izradu planskih dokumenata smanjena su za 25,7 miliona dinara, dok je planiran iznos subvencija za JP „Dom“ smanjen sa 60 na 50 miliona dinara, a u skladu sa izvršenjem u prethodnim mesecima. Program razvoj turizma umanjen je za 5.725.000 dinara, kao rezultat racionaliog pristupa planiranju i trošenju budžetskih sredstava. Pored umanjenja, sredstva za ključne aktivnosti i manifestacije ostaju obezbeđena. Poljoprivreda i ruralni razvoj pretrpela je manje umanjenje od 9.500.000 dinara i to isključivo na aktivnosti koja se odnosi na Podršku za sprovođenje poljoprivredne politike u lokalnoj zajednici. Program zaštite životne sredine umanjen je za 55.600.000 dnnara. Ovo umanjenje ne predstavlja odustajanje od planiranih projekata, već je rezultat tehničke korekcije usled prelaska jednog kapitalnog projekta na višegodišnje finansnranje. Program osnovno obrazovanje smanjen je u ukupnom iznosu od 21,5 miliona dinara, a razlog za ovo umanjenje pre svega leži u odustajanju od realizacije pojedinih investicionih aktivnosti, koje nisu ocenjene kao prioritetne u ovom momentu. Naime, odustalo se od izgradnje zaštitnih ograda i platoa u osnovnim školama. Program srednje obrazovanje rebalansom je umanjen za 19.054.000 dinara. U okviru ovog programa izvršena je detaljna analiza planiranih akgivnosti, pri čemu su određeni rashodi privremeno odloženi ili smanjeni. Program razvoj kulture i informisanja umanjene je značajno i to za 46,6 miliona dinara. Najveći deo umanjenja odnosi se na rashode za zarade zaposlenih kod svih ustanova kulture, koji su umanjeni za 14 miliona dinara. Preostali deo umanjenja odnosi se na racionalizaciju tekućih rashoda. Program razvoj sporta i omladine umanjen je za 19.3 miliona dinara, pri čemu se najveći deo umanjenja odnosi na rashode kod Sportsko-rekreativnog centra, i to kako na poziciji zarada, tako i na poziciji ostalih tekućih rashoda. Kod programa energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije došlo je do umanjenja značajnih sredstava i to u iznosu od 49.2 miliona dinara. Razlog za ovo umanjenje je to što se odustalo od realizacije pojedinih projekata energetske sanacije planiranih za ovu budžetsku godinu, a zbog složenosti imovinsko-pravnih odnosa, neusaglašsne tehnnčke dokumentacije i pribavljanja dozvola koje su odložile njihovu realizaciju. Ovakva preraspodela rashoda pokazuje odgovornost u planiranju i usmeravanju sredstava ka stvarnim prioritetima i obavezama. Iako je evidentno smanjenje ustupljenih prihoda, poput poreza na zarade kao i izvornih prihoda od imovine, ove promene biće kompenzovane većim prilivom od poreza na prihode od samostalne delatnosti, povećanom prodajom nefinansijske imovine, ali i kreditnim zaduženjem u iznosu od 490 miliona dinara.“
Gradonačelnik Goran Cvetanović u svojoj diskusiji naglašava da je cilj rebalansa obezbeđivanje finansijske stabilnosti, nastavljanje realizacije planiranih aktivnosti i omogućavanje fleksibilnosti upravljanja budžetom. On se osvrnuo i na stavku u rebalansu koja se tiče statusa roditelj-negovatelj, koja je uvećana za deset miliona, a da to „novinari nisu notirali, kao što su notirali kolika je moja plata.“
IS/LJS
Opširnije informacije o svim dešavanjima u Leskovcu, Vlasotincu, Medveđi, Lebanu, Crnoj Travi, Bojniku i drugim mestima na jugu Srbije, pronađite u štampanom izdanju “Nove Naše reči” koje možete nabaviti na kioscima. Kupite svoj primerak novine, oglasite se na našim stranama i pomozite nam da sačuvamo jedini štampani medij južno od Niša. Čitajte “Novu Našu reč”!
Leave a Reply