Kako pronaći sebe u struci?

VLASOTINCE

Razgovorali smo sa Draganom Stanković, diplomiranim psihologom i primarnim sertifikovanim REiKBT psihoterapeutom na ovu temu.

Mnogi od nas sanjaju o budućnosti koja se veoma razlikuje od sadašnjosti. Ali, da dođemo sa sadašnje pozicije u tu zamišljenu je teško, uglavnom zato što nas neke moćne psihološke sile u tome sprečavaju – ovako smo započeli razgovor sa Draganom Stanković, diplomiranim psihologom iz Vlasotinca.
Posle završetka studija u Nišu nije išlo, baš, sve glatko kada je bilo u pitanju vaše zaposlenje?

  • Tako je. Nakon završetka Filozofskog fakulteta u Nišu, departman za psihologiju, nisam mogla pronaći odmah posao u struci, ali nisam odustala, nastavila sam da se bavim psihologijom, ali na drugačiji način. Dok sam tražila posao uporedo sam krenula da izučavam veb dizajn i nakon izvesnog vremena kreirala sam svoj sopstveni sajt čiji sam urednik i danas, a koji postoji već deset godina, i upravo je namenjen svim ljudima koje zanima psihologija. Sajt je bio među prvima u Srbiji koji je imao takav sadržaj (“http://www.psihologijaonline.com” www.psihologijaonline.com).

Da li je bilo poziva sa strane ?

  • Usledila su pitanja ljudi širom sveta koji su imali neke probleme, praktične, emocionalne, psihičke. A, onda i razna tv i radio gostovanja, kao i mnogi tekstovi kako za našu tako i za inostranu štampu. Posebno bih izdvojila BLIC ŽENU čiji sam dugogodišnji saradnik. Među začetnicima psihologije u svetu su muškarci poput Frojda, Junga, Adlera, Maslova, u Srbiji poslom psihologa većinom se bave žene, ali sve više i muškarci, tako da je rodna ravnopravnost zastupljena kod ovog zanimanja.

Nešto kasnije, ipak se desilo ono o čemu ste maštali, a to je posao u struci ?

  • Baš tako. Usledio je onaj pravi posao, krenula sam da radim ono o čemu sam maštala još u srednjoj školi i na fakultetu. Počela sam da radim u srednjim školama u Vlasotincu, u Tehničkoj školi kao školski psiholog, a već drugu školsku godinu i kao pomoćnik direktora škole i u Gimnaziji ”Stevan Jakovljević” da predajem psihologiju.

Kako je u radu u nastavi sa decom ?

  • Rad sa decom, i nakon devet godina radnog iskustva, pričinjava mi veliko zadovoljstvo. Sajt je i dalje tu, i dalje je dosta posećen i naravno da taj svoj početak bavljenja psihologijom neću nikada zaboraviti. Najbitnije je baviti se poslom koji volimo, to pokazuje naša produktivnost u radu. Takva je situacija da ljudi moraju raditi ono što se plaća, ono što možda nije njihova struka, ali imaju materijalnu sigurnost koja ih zadržava na tom poslu, pri tom ne trebaju izgubiti nadu u bolje sutra. Ljudi su „isprogramirani“ da istraju. Vrlo često odustanemo baš kada bi trebali da se angažujemo više, a uporni smo onda kada bi trebali da odustanemo. Nekad je odustajanje korisno i neophodno. Kada prepoznate šta želite da budete i možete da zamislite okruženje u kome će vaše buduće „ja“ biti zadovoljnije od sadašnjeg, promene postaju logične i praktično neizbežne.

Kada se planira budućnost, deca su veoma često u nedoumici kojim putem da krenu ?

  • Jako često su naši planovi za budućnost pod preteranim uticajem drugih – najbolji prijatelj vas moli da zajedno otpočnete neki posao, ili otac jako želi da njegov sin bude najbolji u svom poslu, ili upiše fakultet koji on nije uspeo da završi. Dosta ovakvih primera imala sam u svojoj dosadašnjoj praksi. Ovi eksterni pritisci nas mogu odvući od naših suštinskih vrednosti. Ako ne prođete kroz proces samospoznaje, već samo prihvatite tuđe odluke, deset godina kasnije možete da se nađete u situciji da kažete – „Mislim da ovo nisam ja.“ Ovo naročito važi za decu koja završavaju srednju školu i opredeljuju se za svoj budući poziv.

Motivacija ljudi u današnje vreme je važan faktor u ispunjenju životnih ciljeva ?

  • Ljudi, koji su unutrašnje motivisani i rade na ostvarenju onoga što smatraju ličnim ispunjenem, su manje depresivni i zadovoljniji su svojim životima od onih koji su spoljašnje motivisani, koji teže pre svega da impresioniraju druge svojom velikom platom ili boljom pozicijom na poslu. Kod unutrašnje motivisanih ljudi, izvesnije je da ostvare svoje lične ciljeve. Kod ljudi koji imaju samo-saglasne ciljeve veća je verovatnoća da će imate stalni progres ka njima zato što su spremniji da ulože veći napor, uprkos preprekama i smetnjama. Kad krenete u proces ponovnog „pronalaska“ sebe, konsultujte se sa ljudima koji su već postigli snove ka kojima vi težite. Oni koji su uspeli podeliće realnost sa vama i dobre i loše strane. Jako smo loši u predviđanju kako ćemo se osećati u budućnosti. Da biste doneli najbolje odluke za vaše buduće „ja“, morate da prestanete da zamišljate tu osobu kao nekog stranca, već da shvatite da ste to vi.

Šta trenutno radite pored obaveza nastavnika u školi ?

  • Prošle godine otpočela sam edukaciju u Beogradu iz racionalno emocionalne i kognitivno bihejvioralne psihoterapije pri Institutu Albert Elis iz Njujorka. Trenutno sam primarno sertifikovani REiKBT psihoterapeut. Takođe, bavim se i psihotestiranjem dece i odraslih putem testova inteligencije i testova ličnosti, kao i testova profesionalne orijentacije za buduće zanimanje. Završila sam i treninge iz kognitivne i porodične psihoterapije u radu sa adolescentima, kao i rad sa adolescentima koji se samopovređuju. Imam završen trening i iz psihologije laganja u okviru neverbalne komunikacije. Par godina sam i član Interresorne komisije ispred obrazovanja pri opštini Vlasotince. Rad u ovoj komisiji doprineo je da bolje sagledam kako se naše škole snalaze prilikom uvođenja inkluzije u školama. Neki moj zaključak je da je na početku bilo dosta teško, sa upornim predrasudama, a iz godine u godinu sve bolje i bolje. Za rad sa decom sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom obučeni su učitelji, nastavnici, samim tim i roditelji i danas se inkluzivna nastava u vlasotinačkim školama mnogo bolje sprovodi – rekla nam je na kraju razgovora Dragana Stanković, dipl. Psiholog i primarno sertifikovani REiKBT psihoterapeut i Urednik veb portala.

Vlastimir Stamenković
Ovaj sadržaj je deo projekta koji je sufinansirala opština Vlasotince. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*