Trošenje para i posečeno drveće: O čemu je sve bilo reči na sednici Gradskog veća?

Na svojoj 66. sednici članovi Gradskog veća Grada Leskovca saglasili su se najpre sa predlogom odluke i tako usvojili Program korišćenja sredstava ostvarenih od naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta na teritoriji grada Leskovca za 2026. godinu, kao i Pravilnik na osnovu koga će se dodeljivati sredstva po ovom Programu.

Ovim programom predviđene su mere pošumljavanja i popunjavanja šumskih sastojina. Pošumljavanje ima za cilj povećanje ukupne površine pod šumom, dok popunjavanje ili povećanje postojećih šumskih sastojina ima za cilj održanje kvaliteta šuma, smanjenje stepena erozije šumskog zemljišta, kao i očuvanje vrsta drveta koje je dominantno na teritoriji. Sredstva za realizaciju programa u ukupnom iznosu od dva miliona dinara obezbediće se od dela nadoknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta i dela nadoknade za korišćenje drveta koji se naplaćuje po Zakonu o korišćenje javnih dobara.

Usvojen je i Pravilnik o načinu i kriterijumima za ostvarivanje prava na dodelu sredstava za (su)finansiranje programa udruženja građana u poljoprivredi – zaštita poljoprivrednih resursa od elemntarnih nepogoda iz budžeta grada Leskovca za 2026. godinu. U okviru ove tačke je i tekst javnog poziva sa listom kriterijuma za (su)finansiranje ovih programa. Na osnovu ovog poziva raspodeliće se devet miliona dinara. Gradonačelnik Goran Cvetanović podseća da je za protivgradnu zaštitu u 2026. godini 18,1 milion dinara. 

„Iako po zakonu uopšte nemamo obavezu finansiranja protivgradne zaštite, za poslednjih deset godina utrošili smo 112 miliona dinara za ovu svrhu. Jedan smo od retkih gradova koji radi ovaj posao, a nije mi jasno zašto se poljoprivreda ne usmeri više ka strelcima…“

GRADONAČELNIK JOŠ NIJE NAUČIO KAKO SE RASPOLAŽE NOVCEM DOBIJENOM PO PROJEKTU


Usvojeno je i više predloga koji se tiču utvrđivanja iznosa sredstava iz budžeta Grada Leskovca za realizaciju programa Prestonica kulture Srbije 2026. Član Gradskog veća Bojan Marčić pojasnio je da se radi o tri programske aktivnosti i to: „Najbolje iz Srbije“, „Gradovi pobratimi“ i „Jug-istok“.

„Program „Najbolje iz Srbije“ se odnosni na nacionalnu kuluturu i ima za cilj da podstakne saradnju ustanova kulture iz Leskovca sa ustanovama i organizacijama kulture u Srbiji: Budžet za realizaciju ove aktivnosti je 10 miliona dinara. Na konkurs je pristiglo 16 projekata, a sredstva će biti dodeljena za 11 projekata u ukupnom iznosu od 7.452.731,75 dinara. Konkurs je otvoren i dalje, do utroška još 2,5 miluiona koliko je na raspolaganju. 

Programska aktivnost „Gradovi pobratimi“ odnosi se na aktivnosti koje doprinose jačanju i razvoju međunarodne saradnje sa gradovima pobratimljenim sa Leskovcem, kroz kulturne aktivnosti. Gradovi koji učestvuju u ovom programu su Banja Luka i Bijeljina (Bosna i Hercegovina), Novo Mesto (Slovenija), Kumanovo i Strumica (Severna Makedonija), Elin Pelin i Silistra (Bugarska) i Jerisos (Grčka). Za ovu namenu predviđeno je 4.320.800 dinara i finansiraće se osam aktivnosti. 
Programska aktivnost „Jug – istok“ je usmeren na pružanje podrške projektima saradnje ustanove kulture i organizacije sa juga Srbije u kreiranju i realizaciji zajedničkih programa koji uključuju kulturne aktivnosti u više gradova juga i jugoistoka Srbije kroz tematsku ili programsku povezanost. Finansiraće se deset projekata sa pet miliona dinara.“

Gradonačelnik Goran Cvetanović osvrnuo se na obrazloženje Marčića da je planirano, pa je ostalo još 2,5 miliona, i rekao da ništa nije ostalo.
„Mi imamo planirano za te namere… Nije to kasa, pa stoji novac i mi ga delimo. Mi nismo planirali prošlog meseca da platimo 41 milion dinara za eksproprijaciju, pa smo platili. I svaki mesec po toliko, a ništa od toga nije planirano. Dakle, kada kažete još 2,5 miliona, slobodno se javite da podelimo još to, to ne postoji. Pare ne postoje, nego priliv, pa se ja mučim, itd… Vi bi ste samo da trošite. Lepo je to što pozivaš da i to ako može da se potroši, ali hajde da ostavimo nešto, da zaštitimo, jer svi traže. Vi iz G17 i demokraatske stranke ste navikli samo da trošite, ali vremena su se promenila…“

ZA ONO ŠTO INAČE RADE SAD ĆE DA DAJU 50.000 DINARA


Bobana Stošić, šefica Odelenja za zaštitu životne sredine, obrazložila je predlog Odluke o odobravanju finansijskih sredstava za zaštitu prirodnih dobara, biodiverziteta i ozelenjavanja na teritoriji Grada Leskovca za 2026. godinu.

„Planirana su sredstva u iznosu od 2.550.000 dinara. Za nabavku za ozelenjavanje i sadnju namenjen je iznos od 2,5 miliona dinara, a lokacije koje smo izabrali, raspored sadnje i izbor vrste biljaka urađen je u saradnji sa pejzažnim arhitektama iz JP „Urbanizam i izgradnja“. Što se tiče lokacija, najpre će biti uređen ulaz u grad, kod firme „Nevena“. Vrlo simbolična sredstva u iznosu od 50.000 dinara namenjena su održavanju zaštićenih prirodnih dobara. Na ovo se do sada nije obraćala pažnja, ali mi na terioriji Grada Leskovca imamo par stabala koja je Zavod za zaštitu prirode Srbije zaštitio. To su stabla starosti 150-300 godina. Ova sredstva namenjena su za aktivnosti koje se ionako svake godine rade, a to je košenje trave i uređenje prostora oko tih stabala, kupovina sredstava za zaštitu tih biljaka…“

CVETANOVIĆU OPET PROBLEM JUGPRESS I NJEGOVA UREDNICA ALI I RAZLIKA IZMEĐU PRIVATNOG I JAVNOG

Gradonačelnik Goran Cvetanović rekao je da ga je Bobana Stošić ubedila o važnosti zaštite prirodnih dobara, ali dodao i da „ne znam da li si ubedila i uvaženu novinarku Ljiljanu (Stojanović, prim. JUGpress) ubedila. Ona stalno kaže da mi ništa ne vodimo računa o zelenilu, a mi svake godine po 2,5 miliona dinara. Ali, verovatno sam ja na vezu dobio da mi je najlepša bašta bila u Leskovcu, sad i ne može, mnogo pasa čuvam… Žao mi je što sam morao lipu da isečem koju je moj otac zasadio, jer je potkopala kuću. Žao mi je što sam pre deset dana isekao brezu, koju je ćale zasadio pre 50 godina, jer su opet stručna lica rekla da mora da se iseče. Mislim da niko nikada, ja bar ne znam, sme da iseče neko drvo, a da nije neko ko je stručan i kompetentan, da li je to pejzažna arhitektura, neko ko može da iseče drvo… Pre nekoliko dana sam bio u školi „Kosta Stamenković“, ogromno stablo, vidim da ga seku… Ali, kažem, mene su ubedili, ali ne znam kako Ljiljanu da ubedimo pošto ona snima neki panj, pa zelenilo, i onda je to dokaz da je to drvo živo. Pa naravno, svako drvo se bori za sebe. Ja sam sa Žaretom kod mene neko drvo, smokvu, sekao tri puta i ponovo je raslo, sve dok koren nismo izvukli…“

Cvetanović nije rekao zašto su izdanci pored panja posečenog drveta u gradskom parku morali da budu uništeni i, ako im je već toliko važno oezenjavanje, zašto ih nisu pustili da porastu u drvo.

Ovog puta ga je iznervirala ova objava na društvenim mrežama

.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*