Falsifikati meda na tržištu

LESKOVAC

Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivede je, u akciji kontrole kvaliteta meda, već otkrila falsifikovane proizvode, a iz Pčelarske organizacije Srbije, insistiraju da se nadzor obavi nad svim subjektima koji plasiraju med na tržište. 

Prema saznanjima Pčelarske organizacije Srbije, za deset dana kontrole, uzeto je 15o uzoraka, a falsifikovani med, tvrdi isti izvor, nađen je kod dva proizvođača: “Med honny”, i Poljoprivrednog gazdinstva “Vučenović” iz Sremske Mitrovice.

 Inspektori kontrolišu da li se radi o falsifikatu ili pravom medu koji ima poremećene faktore kvaliteta, zbog preteranog grejanja ili dugog čuvanja pre stavljanja u promet.

Po prvi put se, u svim uzorcima, utvrđuje autentičnost meda, to jest poreklo šećera u medu. Tako se otkrivaju i veoma vešti falsfikati, koji inače prolaze standardne analize.

 Med koji ne ispunjava zahteve kvaliteta, propisane Pravilnikom o kvalitetu meda i drugih pčelinjih proizvoda, ne može biti korišćen kao namirnica u ishrani, već isključivo za kuvanje ili pečenje (pekarski med) i on može u prodaji da se nađe samo  ako je označen posebnom etiketom.

 Ne radi se, dakle, o nebezbednom, već o medu koji ne ispunjava standarde.

Ipak, pojava ovakvih proizvoda je retka, a u 99% slučajeva, veterinarska inspekcija otkriva falsifikovani med, u rasponu od proizvoda koji nisu ni videli pčelu, do medova sa dodatom značajnom količinom šećera.

 Savez pčelarskih organizacija Srbije, pozdravlja akciju, kakva zbog multidiscipliranog delovanja različitih inspekcija, ali i kriminalističke policije, do sada nije sprovođena u našoj zemlji i poziva nadležne da kontrolišu sve subjekte koji prodaju med na tržištu.

S druge strane, građane, ali i pčelare, pozivaju da prijave  svaki sumnjivi pčelinji proizvod.

-U ovom postupku, potrebno je da znate, da sumnju u kvalitet meda ne možete prijaviti po osnovu niske cene (ima bagremovog „meda“ i po 299,90 dinara u trgovinama, iako je najniža otkupna cena trenutno preko 485 dinara ), već po osnovu ukusa, mirisa i drugih svojstava meda, nakon što ste ga kupili!  Znači, kupite teglu sumnjivog meda, čuvajte račun, i tek onda napišite prijavu, ako želite da ona bude procesuirana od strane veterinarske inspekcije- navodi se u saopštenju SPOS-a. 

N.

Saveti za poljoprivrednike: Odgoj jagnjadi

Na razvoj i porast jagnjadi u periodu dojenja utiču nekoliko faktora:

-Rasa
-Pol
-Masa pri rođenju
-Mlečnost majke
-Tehnologija gajenja
-Kvalitet čobanina

Tokom perioda sisanja koji je najčešće oko tri meseca, jagnje dostigne više od polovine godišnjeg prinosa. Zato je potrebno da se u tom periodu na farmi obezbede svi neophodni uslovi da se jagnje pravilno razvija.
Razvoj jagnjadi zavisi kako smo napred naveli od rase, tako da najbrži porast i razvoj tela
ostvaruju specijalizovane rase ovaca.
Pol takođe utiče na razvoj, tako što muška grla imaju intenzivniji telesni razvoj od ženskih.
Masa tela pri rođenju ima značajan uticaj na rast jagnjadi. Iz prakse se zna da je i smrtnost najmanja kod jagnjadi čija je težina pri rođenju bila u nekom proseku za dotičnu rasu. Ekstremi u oba smera nisu najpoželjniji što je u neku ruku i pravilo u celokupnom živom svetu.
Obezbeđenje dovoljne mlečnosti majke, prvi je uslov uspešnog odgajivanja jagnjadi. Kod obilnije količine majčinog mleka koje jagnje uzima u prvim danima života pa i nekoliko prvih nedelja, pozitivno utiču na brži porast jagnjadi i brže osposobljavanje za uzimanje kabasta hrane i koncentrata.
U takvim uslovima početna masa jagnjadi se za 15-20 dana duplira. Veliki uticaj ima i sama tehnologija gajenja podmladka na farmi. U tom smislu, postoje različite praktične preporuke i rešenja, koja su vezana za različite sisteme i uslove ovčarstva neke zemlje, područja ili samih farmi.
U uslovima naše zemlje uglavnom su prihvaćena dva načina gajenja podmladka:

-Držanje jagnjadi sa majkama uz slobodno sisanje
-Držanje jagnjadi odvojeno uz obročno sisanje

U oba ova slučaja važi formiranje grupa majki prema terminima jagnjenja. To je važno iz sledećeg što moramo u određenim fazama krenuti sa privikavanjem na kabastu komponentu obroka. Hranilice za kabastu i koncentrovanu hranu postavljaju se tako da tu majka nema pristup kao i obezbeđuje se kretanje koje je vrlo bitno za normalan razvoj pogotovu priplodnih grla.
Držanje jagnjadi odvojeno uz obročno sisanje posle 7-10 dana razlikuje se tako što se jagnjad odvajaju pomoću lesa (metalne ograde) a majke se pustaju 2-3 puta dnevno. Ostalo vreme jagnjad provodi posebno odvojen od majke , gde ima na raspolaganju kvalitetno seno i odgovarajući koncentrat.
Koji od ova dva načina izabrati zavisi od mnogo čega; radne snage , tehnoloških rešenja kao i prostorija sa kojim raspšolažemo. Osnova uspeha kao prvo je genetski potencijal majke a ostalo zavisi od ljudskog faktora.

PSSS Leskovac
Savetodavac za stočarstvo
mr Dejan Ranđelović

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*