LESKOVAC-BOJNIK-MEDVEDJA-LEBANE-VLASOTINCE-CRNA TRAVA
Evropska Unija i Vlada Švajcarske u projekte na terotoriji grada Leskovca trenutno ulažu 394.042 evra. Ovaj novac se ulaže u sedamnaest gradskih i deset međuopštinskih projekata u kojima učestvuje Leskovac, a koji se finasiraju preko trenutno najvećeg donatorskog programa u Srbiji, Evropskog PROGRES-a. Možda nije loše da upamtite ovu cifru, to je novac one iste Evrope koja prosečnom srpskom glasaču i “patrioti” nije baš po volji. I to nije sve, podržava, finansijski jašta, Evropski Progres, čitav niz projekata koje sprovode građani i građanke pojedinačno a koji, recimo, pomažu samozapošljavanju.
Tu su i projekti koje sprovode udreženja građana, pa mala preduzeća, pa ranjive grupe, pa žene, kao posebna kategotija unutar ove veće, koja se definiše kao ranjive grupe. Pa pomoć Romima kroz projekte. Svašta nešto ima u tom korpusu podržanih projekata. Ima i onih velikih, u takve, bez sumnje , spade i leskovačka Zelena zona. E, sad, reći će, s pravom, cenjeno čitateljstvo, ta Zelena zona ko Skadar na Bojani, eno sve išpartana na njive na kojima se seje pšenica. I biće u pravu cenjeno čitalaštvo, kada se tiče omeđenih njiva.
Ali, u tu Zelenu zonu je uloženo 1,6 miliona evra. Ocenjena je kao strateška grinfild lokacija, koja obuhvata površinu od 97,15 ha u vlasništvu grada Leskovca. Kroz samu zonu prolazi magistralni put M-1, dok je njen zapadni deo, površine 42 ha, potpuno infrastrukturno opremljen i predstavlja deo zone predviđen za razvoj prehrambene industrije. E, sad , dal treba Evropa, sem što daje pare, da nam nameće i ideje, inicijative , možda, kako da iskoristimo to što nam daje udicu da pecamo ribu. I pri tom nas uči kako da je lakše i bolje upecamo? Da ne bude malo mnogo? U svim ovim pitanjima je i odgovor zašto je Zelena zona i dalje spolja livada. Zato što je to do nas. Dal znamo šta imamo i dal znamo kako da to iskoristimo. I dal umemo.
Ovi koji dobijaju mnogo manje novca za svoje projekte od Evropskog PROGRES-a izgleda imaju pozitivne odgovore na svako od gore navedenih pitanja.
I nije to sve. Evropski novac je i u kolektoru za prečišćavanje otpadnih voda. Ko je tu šta radio, ko je zabrljao a ko, kako se čuje u poslednje vreme, loše projektovao, pa ne očekujemo valjda od Evropske Unije da nam rasčivija taj čvor? Ljudi su dali novac, podržali projekat, smatraju ga važnim i za normalan, civilizovan život nas koji smo ovde. A i, brate, ne žele da u Evropsku Uniju uđemo, kad god to bilo, sa svim fekalijama koje plivaju po srpskim potocima i rekama. Opet je sve ostalo do nas. A to “do nas” znači da će i ta stvar, kao i ovo sa Zelenom zonom, morati da se reši.
Svaki put kad pomislite da je “majčica Rusija” nama najmilija a Evropa “odvratna gadura” , osvrnite se oko sebe, možda upravo prolazite ulicom koja je uređena zahvaljujući parama koje je dala ta “odvratna gadura”. Dakle ne “majčica Rusija”. Možda ste upravo odveli dete u školu koja je “nabacila” nove prozore i vrata da ne duva i vašem klincu dok sriče slova. Ili pravi pubertetski džumbus, svejedno.
Možda upravo pijete vodu iz vodovoda koji je finansiran preko Evropskog PROGRES-a, kao i sređivanje škole iz predhodne rečenice, da bude “energetski efikasna”.
U Bojniku će, recimo, završetkom izgradnje vodovoda biti obezbeđena pijaća voda za oko 1.800 ljudi, što treba da doprinese smanjenju broja pacijenata obolelih od žutice kao i sprečavanju širenja zaraznih bolesti. Donatori Evropksi PROGRES i Vlada Švajcarke. I to nije sve. U toku su tamo i tehnički, biotehnički i biološki radovi za zaštitu od erozije toka Puste reke. A koliko ova administrtivno-poslovna formulacija projekta znači u stvarnom životu, najboilje da pitate ljude koji žive tamo. Ovo su samo dva od ukupno četrnaest projekata kojima je obuhvaćena i ova opština.
U Crnoj Travi je, recimo, najvećim delom finansiran projekat rekonstrukcije zgrade Tehničke škole “Milentije Popović” , unapređenje energetske efikasnost i i stvaranje boljih uslova za život i rad 185 učenika i učenica, kao i 54 zaposlenih. U toj maloj, po broju stanovnika, Crnoj Travi, Evropski PROGRES i Vlada Švajcarske podržavaju čak deset različitih projekata.
Zamislite to, došli ljudi iz belog sveta da u Crnoj Travi troše novac građana Evropske Unije i da im pomognu da bolje žive. I prežive svu nebrigu ovih, domaćih koji, kad jednom u životu dođu u Crnu Travu, ko da su videli čudo neviđeno pa se posle godinama javno fale. A Crna Trava, gle čuda, u Srbiji.
U Vlasotincu finansiraju petnaest projekata, jedan je i izgradnja azila za pse. To bi trebalo da znači da čopori kučića po ulicama neće ubuduće da “cepe nogavice” , daj Bože da ne budu i noge, po Vlasotince. Da ga kažemo po naški, da cel svet razume. I , eto, te ljude iz “belog sveta” zanima da u Vlasotincu reše problem pasa lutalica. Ove naše domaće, izgleda, jok do sada.
U Medveđi finansiraju jedanaest projekata. Svašta nešto finasiraju i u Lebanu. Ukupno petnaest projekata. Izdvajamo najzanimljivije.Tehnički, biotehnički i biološki radovi za zaštitu od erozije toka Puste reke, izrada plana detaljne regulacije kulturno-istorijskog i turističkog kompleksa „Caričin Grad“, završetak izgradnje Centra za hemodijalizu. Opštinski centar za hemodijalizu od vitalnog je značaja za 30 pacijenata iz opština Lebane, Medveđa i Bojnik koji se svakog dana prevoze do Leskovca kako bi primili terapiju. Do sada su završene dve faze izgradnje, a Ministarstvo zdravlja je uložilo sredstva za nabavku opreme. Dakle, pomaže Evropska Unija, preko Evropkog PROGRES-a i zdravstvo.
A ko će šta da kandiduje od opština i gradova za podršku, to zavisi od samih opština i gradova. I ljudi koji u njima odlučuju o tome i prepoznaju, ili možda ne, šansu da reše neki svoj problem.
I tako u 34 grada i opština. Ali, nekako su ti grdovi i opštine i najsiromašniji u Srbiji, jugoistok, jug, jugozapad. To im je merka i područje. Obilaze i ulaze, edukuju, pomažu, tamo gde niko nije ušao decenijama. Ponajmanje oni za koje glasamo . A i kad svrate čudom se čude kako neko može da živi u takvim uslovima. Odma vidiš, ovi misle da je Beograd Srbija. A tu, guravu, kao iz davnih priča od pre još ONOG rata, za koji smo do skoro znali samo da je postojala, siromašnu, icepenu, zaboravljenu a ipak žilavu i punu nade, Srbiju, bolje znaju ovi iz Evropkog PROGRES-a nego ovi naši, takoreći domaći.
Znaju ovi iz Evropkog PROGRES-a i koliko je vremena bilo potrebno da objasne Srbima i Albancima da MORA da se dogovore šta im je važno da se uradi u njihovom mestu, nema da svako vuče na svoju stranu. Znaju i kako se živi u najzabitijim opštinama, znaju i kako se raduju ljudi tamo kad im se pomogne. A znaju i kako izgledaju propuštene šanse, nezainteresovanost, nedostatak inicijativa i ideja. Sve je njima jasno, nisu od juče ovde. I nije jedina korist za nas to što daju pare za te projekte. Pokušavaju oni da nas “uvežu”, da uspostavimo sami sistem kako bi stvari počele da funkcionišu. Da nam pomognu da uredimo svoje dvorište, ako je ono siromašno i na vetrometinama raznijem. Da neki počnu da žive od svog rada a da neke druge ne poplavljuju svako malo reke, da piju zdravu vodu, da im fekalije ne plivaju ispred nosa a da im reke služe za kupanje. Da pokažu svetu kakvo blago iz davnina imaju u svom dvorištu, da budemo malo ljudskiji jedni prema drugima, što je, u suštini, ono što se zove ravnopravnijima. Uče oni i kako da se uzmu pare iz evropskih fondova. Što će reći, uče nas kako da lovimo ribu. E, sad, dal ćemo da naučimo sve ovo, ne zavisi od njih, to je do nas.
ŠTA JE EVROPSKI PROGRES
Evropski PROGRES predstavlja najveći razvojni program u Republici Srbiji (RS) koji se usredsređuje na određeno područje, a ima za cilj da podrži održivi razvoj 34 lokalne samouprave (LSU) na jugoistoku i jugozapadu zemlje.
Sredstva za realizaciju Programa obezbeđuju dva velika donatora – Evropska unija i vlada Švajcarske – zajedno sa Vladom Republike Srbije.
Korisnicima se u okviru Evropskog PROGRESa pruža finansijska, tehnička i savetodavna podrška. Program sprovode Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) i Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava Evropske unije (CFCU) pri Ministarstvu finansija RS.
Evropski PROGRES se usredsređuje na ostvarenje četiri rezultata:
- Jačanje lokalne uprave
- Unapređenje lokalne privrede
- Socijalnu inkluziju
- Podizanje svesti o značaju evropskih integracija
Načela rodne ravnopravnosti i dobrog upravljanja predstavljaju sastavni deo aktivnosti Programa, usmerenih na proširivanje mogućnosti najugroženijih i marginalizovanih članova društva da ostvaruju svoja ljudska prava.
Evropski PROGRES poštuje nacionalno i lokalno „vlasništvo“ nad aktivnostima jer ono predstavlja ključni preduslov za održivost svakog delovanja. Zato aktivnosti Programa proizilaze i oslanjaju se na važeću nacionalnu politiku a za cilj imaju da podstaknu i ojačaju delovanje Vlade RS na lokalnom nivou.
Podrška lokalnim samoupravama da razvijaju znanje i veštine potrebne za strateško planiranje i ostvarenje održivog razvoja u više sektora predstavlja osnovnu premisu Evropskog PROGRESa. Zbog toga su institucije i organizacije lokalnih samouprava naši ključni partneri u sprovođenju aktivnosti. Program takođe sarađuje sa nacionalnim institucijama, organizacijama građanskog društva, kao i organizacijama i projektima usredsređenim na razvoj, pri čemu nastoji da doprinese ostvarivanju pozitivnih promena za krajnje korisnike Programa – ljude koji žive na jugoistoku i jugozapadu Srbije.
Program se oslanja na dobru praksu i rezultate svog prethodnika, Programa EU PROGRES.
ŠTA JE REALIZOVANO
Kroz EU PROGRES, koji je prvi počeo, realizovano je 265 projekata, a u Evropskom PROGRESu ih je trenutno 247.
Najviše projekata ima Novi Pazar – 21 na nivou grada plus 12 međuopštinskih projekata, a Lesokvac je takođe među lokalnim samouprava u kojima se realizuje veći broj projekata, 17 gradskih i 10 međuopštinskih.
Među opštinama Jablaničkog okruga Vlasotince ima 6 projekata i 9 međuopštinskih, a tu je i Bojnik sa 6 projekata plus 8 međuopštinskih.
Ljiljana Stojanović
Leave a Reply