Šta (treba) da radi VBA?

Istorija obaveštajnog rada u Srbiji je duga i interesantna, ne samo u pogledu domišljatosti pojedinaca koji su za potrebe vladara sprovodili ovaj korpus aktivnosti, već i zbog razvojnog puta koji se prešao od obnove srpske državnosti do danas.

Ukoliko bi razmišljali koji je to društveni faktor uticao na uobličavanje danas poznatog sistema bezbednosti (sa svim svojim podsistemima), onda možemo reći da je to rat, kao najekstremnije dešavanje unutar i između država. Okolnosti sukoba, pojačanih tenzija, pretnji po opstanak i razvoj, po pravilu iniciraju reakciju podudarnu po intenzitetu, da bi se dato stanje prevazišlo, piše na sajtu Centra za istraživanje bezbednosti.

To je nešto, što možemo reći da važi, kako na individualnom, tako i na kolektivnom planu – o tome je, na nešto drugačiji način i u drugom kontekstu, svojevremeno pisao i Heraklit, po kome “sve nastaje kroz borbu i vatru”. Naravno, prethodno iznesena formulacija nikako nije pravdanje, a još manje podržavanje rata kao načina rešavanja nesuglasica. Ipak, rat je podjednako deo naše političke stvarnosti koliko i mir, jer se čini da ima puno istine u čuvenoj Klauzicevoj definiciji po kojoj je „rat nastavak politike drugim sredstvima“. Kao takav, u velikoj meri je uticao na konfiguraciju mnogih institucija savremeno organizovane i shvaćene države.

Posmatrano kroz prizmu razvoja vojnih obaveštajnih i bezbednosnih službi, može se reći da one predstavljaju jednu od očiglednijih posledica ratnih dejstava. Jednostavno, potreba za valjanom informisanošću o snagama i strategijama protivnika, uz istovremenu kontraobaveštajnu zaštitu vlastitih informacija i karakteristika, oblikovala je sve savremene vojne službe.

Nije ništa drugačije ni u Srbiji, u kojoj se institucionalizovani obaveštajni rad i razvio prvo pri vojsci, da bi kasnije postao deo i aktivnosti civilnih organa. Danas, srpski bezbednosno-obaveštajni sistem, prepoznaje Vojnobezbednosnu (VBA) i Vojnoobaveštajnu agenciju (VOA) kao osovine vojnog bezbednosnog i obaveštajnog rada. Najznačajniji pravni akt kojim se reguliše njihovo postojanje i delovanje je sam Zakon o Vojnobezbednosnoj i Vojnoobaveštajnoj agenciji.

Pozicija i “neutralnost” VBA

Vojnobezbednosna (VBA) i Vojnoobaveštajna agencija (VOA) su, shodno slovu pomenutog zakona, organi uprave u sastavu Ministarstva odbrane koji obavljaju bezbednosno-obaveštajne poslove od značaja za odbranu i deo su jedinstvenog bezbednosno-obaveštajnog sistema Republike Srbije. U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, VBA i VOA su samostalne, ali one takođe međusobno razmenjuju podatke, te sarađuju sa nadležnim organima, organizacijama, službama i telima Republike Srbije, kao i sa službama bezbednosti drugih država i međunarodnih organizacija, u skladu sa Ustavom, zakonom, drugim propisima i opštim aktima, utvrđenom bezbednosno-obaveštajnom politikom Republike Srbije i potvrđenim međunarodnim ugovorima. Dakle, ove službe u svom radu balansiraju između principa samostalnosti i kooperativnosti, što predstavlja standard u funkcionisanju gotovo svih savremenih obaveštajnih i bezbednosnih službi.

Zakon ističe da su u svom radu, VBA i VOA, politički, ideološki i interesno neutralne. Odmah treba istaći da apostrofiranje političke, ideološke i interesne neutralnosti, treba tumačiti strogo uslovno i ono pre predstavlja civilizacijsku tekovinu i dobru praksu nego suštinsku neutralnost bilo koje vrste.

Kao instrument vojne i državne vlasti, sve obaveštajne i bezbednosne službe su politički svrstane. U uređenim društvima, to ne predstavlja (toliko veliki) problem, jer postoji jasno razdvajanje države i partije na vlasti, dok u zemljama sa nerazvijenom političkom kulturom i još slabijim institucijama, ta granica se često zamagljuje. Tada govorimo o instrumentalizaciji obaveštajnih i bezbednosnih službi zarad ostajanja političke elite na položajima moći.

Zbog toga, zakonsko opredeljenje o političkoj, a samim tim i interesnoj neutralnosti, koliko god ono bilo neophodno (zakoni ne bi smeli da budu „mrtvo slovo na papiru“, kao ni ono što je u njima napisano), suštinski, predstavlja frazu. Isto se može reći i za ideološku neutralnost. U savremenom svetu, prisutan je narativ o tome kako više „ne postoje ideologije“. Istina, one nisu toliko očigledne, kao u vremenu blokovske podele sveta (na komunistički i kapitalistički pol), ali to nikako ne znači da ne postoje. Svetom, od pada Berlinskog zida, dominira neoliberalni kapitalizam, koji determiniše ne samo odnose na tržištu, već i društvene odnose u širem smislu.

Na taj način, pogađa i državne institucije koje se istim tim promenama, htele ne htele, prilagođavaju. U pogledu uticaja na bezbednosne strukture, on se vidi kroz, primera radi, racionalizaciju troškova (angažovanje privatnih agencija za vršenje poslova obezbeđenja objekata umesto da te poslove vrše pripadnici službi, jer je tako “jeftinije”), ali i na višem, doktriniranom nivou, kroz aktuelizaciju „mekog pristupa“ bezbednosti (stavljanje u prvi plan čoveka, te zaštite ljudi od pretnji poput klimatskih promena, terorizma, organizovanog kriminala itd.). Zato je pogrešno i iskaz o ideološkoj neutralnosti shvatiti doslovno, ali i pored toga, na ovim principima treba insistirati, jer se tako pravi početni korak u sprečavanju pretvaranja obaveštajnih i bezbednosnih službi u puke instrumente vlasti.

Bezbednosni i kontraobaveštajni rad

Član 5 zakona navodi da je VBA nadležna za bezbednosnu i kontraobaveštajnu zaštitu Ministarstva odbrane i Vojske Srbije u okviru koje obavlja bezbednosne, kontraobaveštajne i ostale poslove i zadatke od značaja za odbranu Republike Srbije, u skladu sa zakonom i propisima donetim na osnovu zakona.

U okviru bezbednosne zaštite Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, poslovi koje VBA obavlja su:  bezbednosna zaštita snaga, objekata, sredstava i aktivnosti; bezbednosna zaštita tajnih podataka; personalna bezbednost (bezbednosna provera lica i izdavanje bezbednosnih sertifikata za lica kojima je pristup tajnim podacima potreban radi obavljanja funkcije ili radnih dužnosti u VBA i VOA); industrijska bezbednost; bezbednosna zaštita informaciono-telekomunikacionih sistema i kriptozaštite; bezbednosna zaštita drugih subjekata sistema odbrane; ostali poslovi i zadaci bezbednosne zaštite.

U okviru kontraobaveštajne zaštite, VBA:

otkriva, prati i onemogućava obaveštajno delovanje, subverzivne i druge aktivnosti stranih država, stranih organizacija, grupa ili lica usmerenih protiv Ministarstva odbrane i Vojske Srbije; otkriva, prati i onemogućava unutrašnji i međunarodni terorizam, ekstremizam i druge oblike organizovanog nasilja usmerenih protiv Ministarstva odbrane i Vojske Srbije; otkriva, istražuje i prikuplja dokaze za krivična dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije, krivična dela protiv čovečnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, krivična dela organizovanog kriminala, krivično delo pranje novca, kao i krivična dela korupcije (zloupotreba službenog položaja, trgovina uticajem, primanje mita i davanje mita) i ako nisu rezultat delovanja organizovane kriminalne grupe, unutar Ministarstva odbrane i Vojske Srbije; otkriva, istražuje i prikuplja dokaze za krivična dela kojima se ugrožavaju tajni podaci i krivična dela protiv bezbednosti računarskih podataka, propisana Krivičnim zakonikom, zakonom kojim se uređuje tajnost podataka, kao i drugim zakonima kada su navedena krivična dela usmerena protiv Ministarstva odbrane i Vojske Srbije; planira, organizuje i sprovodi kontraobaveštajnu zaštitu lica, objekata, aktivnosti i tajnih podataka Ministarstva odbrane i Vojske Srbije; prikuplja, analizira, obrađuje i procenjuje kontraobaveštajne podatke iz svoje nadležnosti; obavlja i druge kontraobaveštajne poslove i zadatke.

Saradnja sa BIA i policijskim snagama

Ako su subverzivne i druge ovim zakonom predviđene aktivnosti usmerene prema Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije od lica koja nisu pripadnici Vojske Srbije i zaposleni u Ministarstvu odbrane, VBA svoje aktivnosti i mere na planu njihovog otkrivanja, praćenja i onemogućavanja, odnosno istraživanja i dokumentovanja preduzima uz obaveznu saradnju sa Bezbednosno-informativnom agencijom ili policijom, sa kojima zajedno utvrđuje način daljeg postupanja. Na taj način, slično delovanju vojne policije prema civilima (kada je predviđeno prepuštanje njihovog procesuiranja „klasičnoj“ policiji), i u slučaju bezbednosnih službi, sprovodi se sličan obrazac.

VBA, takođe: planira, organizuje i sprovodi unutrašnju kontrolu rada pripadnika VBA; planira školovanje i organizuje specijalističke kurseve i centre za obuku svojih pripadnika, vrši naučna istraživanja, formira arhive i objavljuje sopstvena izdanja; sarađuje i razmenjuje podatke sa službama, organizacijama i institucijama koje se bave poslovima bezbednosti, kao i sa bezbednosnim službama drugih zemalja; obrađuje, proverava, sređuje, procenjuje i štiti prikupljene podatke i informacije od neovlašćenog otkrivanja, davanja, menjanja, korišćenja, gubitka ili uništavanja; obezbeđuje i štiti svoje snage, pripadnike i objekte od protivpravnih radnji i pretnji; štiti opremu i sredstva koja koristi u radu od neovlašćenog pristupa; obavlja bezbednosnu proveru kandidata za prijem u radni odnos u Ministarstvo odbrane i na službu u Vojsku Srbije, kao i drugih lica koja su od značaja za obavljanje poslova, u saradnji sa Bezbednosno-informativnom agencijom i policijom; planira opremanje i vrši nabavku stvari za svoje potrebe; te obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti.

Dakle, taksativnim navođenjem nadležnosti i poslova koje obavlja Vojnobezbednosna agencija, vidi se da su oni podeljeni na kontraobaveštajne i bezbednosne, čime VBA potvrđuje svoju ulogu kao vojne bezbednosne agencije u klasičnom smislu te reči.

Ovlašćenja VBA

Kako je jedna od osnovnih karakteristika svih obaveštajnih i bezbednosnih službi, prikupljanje podataka, zakon reguliše ovu oblast rada Vojnobezbednosne agencije, tako što navodi gde do njih može doći.

Tako se kaže da je VBA u okviru svojih nadležnosti ovlašćena da prikuplja podatke:

1) iz javnih izvora;

2) od fizičkih i pravnih lica;

3) od državnih organa, organizacija i službi, kao i od imalaca javnih ovlašćenja.

VBA je ovlašćena da prikuplja podatke od fizičkih lica samo uz njihov prethodni pristanak.

Uz pisani pristanak fizičkog lica sa kojim se razgovor obavlja, razgovor se može zvučno i vizuelno zabeležiti. Fizičko lice potpisom na zapisnik overava dobrovoljnost razgovora i istinitost i potpunost snimljenog razgovora. Ovlašćeno službeno lice VBA dužno je da, pre prikupljanja podataka od fizičkog lica, tom licu pokaže službenu legitimaciju sa značkom i upozori ga da je dužno da čuva kao tajnu sva saznanja o predmetu interesovanja VBA.

Ova odredba zakona je naročito interesantna, ukoliko je uporedimo sa Zakonom o Bezbednosno-informativnoj agenciji, gde se građani, (skoro) svode pred svršen čin kada je pružanje informacija u pitanju, odnosno, kada im se ne ostavlja jasan manevarski prostor da pružanje informacija izbegnu.

VBA može prikupljati podatke od lica sa kojima je uspostavljena tajna saradnja. VBA i Vojska Srbije međusobno sarađuju i razmenjuju podatke. VBA prikuplja obaveštenja, radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, od zaposlenih u Ministarstvu odbrane i pripadnika Vojske Srbije i ostvaruje uvid u dokumentaciju i podatke Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.

Državni organi, organizacije i službe, organi autonomnih pokrajina, jedinice lokalne samouprave, organizacije koje vrše javna ovlašćenja i pravna lica dužni su da ovlašćenim službenim licima VBA omoguće uvid u registre, zbirke podataka, elektronske baze podataka i drugu službenu dokumentaciju kao i pristup drugim podacima od značaja za primenu ovlašćenja VBA, osim službi bezbednosti i policije sa kojima se razmena podataka vrši u skladu sa zakonima kojima su uređene službe bezbednosti i policija.

Tajno prikupljanje podataka

VBA je ovlašćena da, u okviru svoje nadležnosti, tajno prikuplja podatke primenom posebnih postupaka i mera, i to u situacijama kada se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje u vezi sa nesrazmernim rizikom po život i zdravlje ljudi i imovinu, odnosno sa nesrazmernim troškovima.

Prikupljanje podataka na ovaj način, VBA vrši prevashodno u preventivne svrhe, odnosno sa ciljem da se preduprede pretnje koje su usmerene prema Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije. Ovako prikupljeni podaci ne mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku. Ovo je jako važna odredba, jer ona demistifikuje tajno prikupljanje podataka kao ključnu metodu u sudskom procesuiranju.

U slučaju da postoji mogućnost izbora između više posebnih postupaka i mera, primeniće se mera kojom se manje zadire u Ustavom zajemčena ljudska prava i slobode.

Posebni postupci i mere tajnog prikupljanja podataka iz nadležnosti VBA su: operativni prodor u organizacije, grupe i institucije; tajno pribavljanje i otkup dokumenata i predmeta; tajni uvid u evidencije podataka, u skladu sa zakonom; tajno praćenje i nadzor lica na otvorenom prostoru i javnim mestima uz korišćenje tehničkih sredstava; tajni elektronski nadzor telekomunikacija i informacionih sistema radi prikupljanja zadržanih podataka o telekomunikacionom saobraćaju, bez uvida u njihov sadržaj; tajno snimanje i dokumentovanje razgovora na otvorenom i u zatvorenom prostoru uz korišćenje tehničkih sredstava; tajni nadzor sadržine pisama i drugih sredstava komuniciranja, uključujući i tajni elektronski nadzor sadržaja telekomunikacija i informacionih sistema; tajni nadzor i snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta.

Primenu posebnih postupaka i mera člana uređuje ministar odbrane, na predlog direktora VBA, uz mišljenje Saveta za nacionalnu bezbednost. Takođe, neophodna je i sudska saglasnost za sprovođenje tajnih mera prikupljanja podataka. Ukoliko iz razloga hitnosti, odnosno zbog velike bezbednosne pretnje koju mogu predstavljati određeni nosioci (na primer, teroristi, diverzanti..), sprovođenje tajnih mera se može realizovati i bez sudske saglasnosti, ali se ona mora naknadno pribaviti. Primena ovih mera je, shodno referentnoj odredbi zakona, moguća u šestomesečnom periodu, a može se u produžiti na još jedan interval sličnog vremenskog opsega.

Služba, pre svega

Dakle, kratkim osvrtom na zakonsku propisanu ulogu Vojnobezbednosne agencije, može se uočiti da se radi o klasičnoj vojnoj službi sa velikim značajem kada je u pitanju kontraobaveštajno delovanje i zaštita srpske vojske od operativnog prodora iz inostranstva. Kako u korpusu aktivnosti koje sprovodi, spadaju i bezbednosni poslovi, VBA ima ulogu i u otkrivanju i neutralizaciji bezbednosnih pretnji endemske prirode – onih koji dolaze iz unutrašnjih slabosti sistema odbrane i Vojske Srbije. U svom radu, VBA neguje principe samostalnosti i kooperativnosti, čime se priznaje njena, uslovno rečeno, autonomija u radu, ali i neophodnost da ova agencija sarađuje sa drugim državnim i vojnim organima, kao i sa međunarodnim institucijama, u skladu sa zakonima Srbije. Veza Vojnobezbednosne agencije se može uočiti sa Bezbednosno-informativnom agencijom, sa Vojnom policijom, kao i sa Vojnoobaveštajnom agencijom. Da su konekcije između VBA i VOA vrlo čvrste, svedoči, pored zakonskog osnova (koji ih čini „sestrinskim“ službama), i ideja koja je u jednom momentu pre nekoliko godina bila prisutna, o fuziji ovih službi i stvaranju jedne, hibridne, bezbednosno-obaveštajne službe.

To za sada nije sprovedeno u praksi i ukoliko se razmišlja dublje i šire o ovoj problematici, neće ni biti realizovano. Razlozi za takav stav su pre svega u opasnosti od gomilanja (potencijalno) nekontrolisane moći na jednom mestu, kao i zbog činjenice da je jedan od efikasnih, neformalnih načina kontrole rada obaveštajnih i bezbednosnih službi, njihova međusobna konkurencija i međusobni nadzor. Postojanje VBA i VOA kao zasebnih službi, to u praksi omogućuje.

Piše: Aleksandar Stojanović

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*