Saveti za poljoprivrednike: Kako se izboriti sa voćnom mušicom?

LESKOVAC

Na području Jablaničkog okruga, azijska voćna mušica (Drosophila suzukii) prati se pomoću lovnih klopki sa mirisnim atraktantom, koje su postavljene u zasadima breskve, šljive, višnje, maline, jagode i vinove loze. Takođe se obavljaju i vizuelni pregledi zrelih plodova voća. Ova štetočina može biti ozbiljan problem u proizvodnji jagodičastog, koštičavog voća i vinove loze. Ženke pomoću čvrste testeraste legalice zasecaju pokožicu zrelog ploda i tu položu jaja. Ispiljene larve hrane se mesom ploda usled čega nastaju i najveće štete. U jednom plodu se može naći veći broj larvi. Direktne štete dakle pričinjavaju larve ishranom u plodovima, dok se indirektne štete ogledaju u tome što takvi plodovi postaju podložni napadu patogena prouzrokovača truleži. Radi se o štetočini koja ima visok reprodukcioni potencijal. Jedna ženka položi u proseku oko 400 jaja. Takođe, ima veći broj generacija u toku godine, u zavisnosti od temperature i vlažnosti vazduha. Čitav životni ciklus se završava za jednu do dve nedelje. Iako se trenutno na lovnim klopkama beleže pojedinačni ulovi, veoma brzo može doći do povećanja brojnosti populacije. Trenutno su najugroženije voćne vrste kod kojih je berba u toku ili se očekuje u narednom periodu. U cilju kontrole populacije ove štetočine, kao i smanjenja rizika od nastanka šteta, preporučuju se sledeće mere:

  • masovno izlovljavanje odraslih jedinki postiže se postavljanjem što većeg broja lovnih klopki. Mogu se koristiti plastične boce na kojima treba napraviti nekoliko otvora prečnika 4mm, koji omogućavaju ulazak mušice. Kao mirisni atraktant koristi se mešavina jabukovog sirćeta i crnog vina u odnosu 1:1 (1,5 dl jabukovog sirćeta i 1,5 dl crnog vina) i par kapi deterženta za sudove. Da bi se omogućilo širenje mirisa na boci je potebno napraviti i šire otvore, koji se prekrivaju gazom. Klopke se postavljaju na ivičnim delovima parcele na rastojanju od 2 do 3 metra, a unutar parcele na rastojanju od 5 metara;
  • prezreli plodovi predstavljaju odličnu podlogu za razvoj azijske voćne mušice, pa je neophodno njihovo uništavanja. Polodove sa simptomima truleži i otpale plodove potrebno je uništiti, odlaganjem u burad koja ostaju zatvorena sedam dana. Na taj način sprečava se razvoj štetočine i pojava odraslih jedinki nove generacije.
  • skraćivanje intervala berbe u cilju što bržeg sklanjanja zrelih plodova sa parcele;
  • higijena ivica parcela, uništavanje okolnog divljeg bilja (divlja kupina, zova, džanarika,…) koje može biti domaćin ovoj štetočini i mesto njenog umnožavanja;
  • važna je i kontrola gajbica i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi sa larvama, čime se sprečava mogućnost prenosa iz jednog u drugi region;
  • krčenje napuštenih zasada koji predstavljaju idealno mesto za neometano umnožavanje ove veoma opasne štetočine.
    Raspoložive mere kontrole moraju biti sprovedene na području celog regiona. Parcijalna kontrola pojedinih parcele daje slabije rezultate, i ostavlja mogućnost umnožavanja štetočine.

Bojana Karapandžić, dipl.inž.polj.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*