Otvoreni podaci – još uvek nepoznanica

LESKOVAC

Definitivno su otvoreni podaci tema i za medije. Najveća vrednost tih otvorenih podataka je što možete da ih upoređujete. Niko ne zna kada objavite puno podataka koja dodatna vrednost odatle može da nastane. Uzmimo primer budžeta, kada bi sve lokalne samouprave na jugu Srbije imale objavljene budžete u poslednjih deset godina, vi bi ste mogli da napravite neke alate i da merite da li su se izdvajanja za socijalu povećavala ili smanjivala, da li se povećavalo ili smanjivalo za javno informisanje, koje stavke su se povećavale ili nisu…– kaže Ivan Grujić o ovoj nedovoljno poznatoj temi u razgovoru za Novu Našu reč.


NNR: Koji je bio cilj istraživanja koji je radila „Pravosudna baza jug“ i da li taj cilj može da se uvede u stvarni život?

Grujic: Cilj je bio da vidimo koji podaci iz pravosuđa mogu da se objave u tzv. otvorenom formatu. Neki minimalni standard za otvorene formate je eksel, što je poznato većem broju ljudi. To znači da ako imate dobro sređene baze u ekselu one su dovoljne da kasnije mogu da se mašinski obrađuju, da napravite neki program ili neko tehničko rešenje koji će preuzimati i sređivati te podatke. Kad pričamo o otvorenim podacima, to su javno dostupni podaci, to nisu podaci ličnosti, klasifikovani ili tajni podaci. Naša ideja je bila da vidimo šta već postoji objavljeno u otvorenom formatu u pravosuđu u Srbiji i koje bi baze bile pogodne da se dalje objavljuju. Analizirali smo podatke o ukupnom broju umrlih, to se kaže višak smrti zbog pandemije korone virusa u 2020. godini i pokušali smo na taj način da objasnimo
građanima kako mogu neki da relativno jednostavni podaci služe za procenu uspešnosti politike države, vlade, Ministarstva zdravlja, generalno zdravstvenog sistema u borbi protiv pandemije koja se desila u isto vreme svugde u svetu. Napravili smo rang listu uspešnosti u
borbi protiv korone i tu se pokazalo da je u 2020. godini Srbija bila negde na sredini te liste i to samo time što objavljivali podatke o ukupnom broju umrlih. Inače, detaljno istraživanje će biti predstavljeno u septembru, nismo tačno definisali datum, verovatno u drugoj polovini meseca.

NNR: Da li ljudi razumeju koliko je važno da postoji takva baza otvorenih podataka?

Grujic: Ne, na žalost. Mislim da čak ni stručna javnost nije upoznata sa otvorenim podacima. Ministarstvo zdravlja je prošle godine usvojilo strategiju reforme pravosuđa u Srbiji od 2020.-2025. i trebali su prošle godine da organizuju javne konsultacije sa zainteresovanim stranama, da vide šta to mediji ili civilni sektor ili neko treći želi da se objavi u formi otvorenih podataka informacija u pravosuđu. Oni prošle godine nisu organizovali te javne konsultacije, sada je već septembar mesec, ni do sada nije to organizovano, i, na žalost, nisu hteli ni da aktivno sarađuju sa nama na tom istraživanju. Mi smo pokušali da nekoliko puta dođemo do ljudi u Ministarstvu pravde, međutim oni nisu hteli da učestvuju sa nama u ovom istraživanju.


NNR: Koliko je važno za građane da imaju te podatke i koliko građani znaju da imaju pravo da znaju te podatke?

Grujic: Verujem da je široj javnosti taj pojam o otvorenim podacima stran. Oni možda ne bi bili direktni korisnici toga, ali, na primer, Zavod za statistiku kod nas objavljuje u formi otvorenih podataka informacije o učiniocima krivičnig dela, da li su to muškarci, žene,
starosnu dob… Neke podatke Zavod za statistiku objavljuje javno, a neke morate da platite, ali recimo podaci o žrtvama krivičnih dela se uopšte kod nas ne prikupljaju. Zamislite da imate podatke o žrtvama krivičnih dela, npr. da li je žrtva žena, da li je napadnuta samo zato
što je žena, kakvo je njeno imovnsko stanje, školska sprema, da li živi na ruralnom ili urbanom području… Kad bi bili objavljeni takvi podaci, onda bi neka organizacija civilnog društva koja se bavi borbom protiv ženskog nasilja, ili neki institut i fakultet bi sredili te
podatke i pojavio bi se neki zaključak, da su npr. siromašne žene u većem riziku da im se dogodi porodično nasilje u odnosu na žene većeg materijalnog stanja… Kad bi oni preradili te podatke onda bi država mogla da ih koristi i da prilagodi neke svoje politike tome i onda bi
građani imali krajnju korist. Iskustvo iz sveta kazuje da su krajnji korisnici otvorenih podataka iz bilo koje oblasti upravo državne institucije koje definišu svoju javnu politiku upravo na osnovu toga.
Ima puno koristi od otvorenih podataka nevezano za pravosuđe, recimo vezano za privredu i vezano je za istraživanje u Australiji koje kaže da na svaki dolar koji država uloži ili ga se odrekne u korist otvorenih podataka vrati se privredi sa pet dolara. Ima puno toga, a i naša država je prepoznala značaj toga. Imamo Zakon o elektronskoj upravi iz 2018. godine koji definiše taj pojam i te postupke otvaranja, samo je potrebno da državne institucije više rade i tome posvete veći fokus.

NNR: Koliko je potrebno da se lokalne institucije uključuju u taj proces otvorenih podataka? Postoji problem na koji stalno ukazuju ljudi i tiče se primene zakona o kome ste govorili.

Grujic: Sigurno da i lokalne samouprave mogu da daju svoj doprinos. Vi možete da dodate na državni portal za otvorene podatke, mislim da je data.gov.rs i tu možete da vidite neke lokalne samouprave u Srbiji koje su već objavile neke svoje podatke u otvorenom formatu i mogu da se vide neki prvi koraci koji su urađeni u Srbiji. Nisam video da li je Leskovac ili neka druga samouprava iz Jablaničkom okrugu nešto objavila na tom državnom portalu, a to je i obaveza svake javne institucije u Srbiji. Vi možete da objavite to na svom sajtu, ali ste
dužni da kopiju objavite i na državnom portalu. Npr. svi budžeti koji su u ekselu su pogodni za tako nešto.

NNR:
Koliko je važno da ljudi iz medija razumeju ovu priču?

Grujic: Definitivno je to tema i za medije. Najveća vrednost tih otvorenih podataka je što možete da ih upoređujete. Niko ne zna kada objavite puno podataka koja dodatna vrednost odatle može da nastane. Uzmimo primer budžeta, kada bi sve lokalne samouprave na jugu Srbije imale objavljene budžete u poslednjih deset godina, vi bi ste mogli da napravite neke alate i da merite da li su se izdvajanja za socijalu povećavala ili smanjivala, da li se povećavalo ili smanjivalo za javno informisanje, koje stavke su se povećavale ili nisu…

NNR: Koja je poruka za javnost i za državne institucije iz iskustva na
radu u ovom istraživanju?


Grujic:
Poruka za čitav javni sektor je da objave sve teme koje imaju u ekselu, a koji nisu lični podaci ili klasifikovani kao tajni podaci, objaviti sve to u nekoj formi baze podataka eksela, ako hoćete da na osnovu toga stvorite neku dodatnu vrednost. Više nije dovoljno
objaviti nešto u formi teksta ili pdf-a, sada se ide korak dalje, treba da se objave podaci koji su mašinski čitljivi jer se na osnovu toga stvara neka dodatna vrednost. Prvi korisnik te dodatne vrednosti je urpavo javni sektor, pa onda privatni sektor, pa onda civilni sektor i mediji.

Ljiljana Stojanović

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*