OTVORENA SIGURNA KUĆA U LESKOVCU

LESKOVAC
Lokalna samourava je ispunila obećanje koje je dala i uložila 3,3 miliona dinara u adaprtaciju zgrade bivše Naše reči ( istine radi, za one koji ne znaju, zgrada je opštinska a leskovački nedeljnik je bio samo korisnik tog prostora, prim. Nova Naša reč), tako da je grad Leskovac dobio Sigurnu kuću za žene i decu žrtve porodičnog nasilja, i to po svim nasvaremenijim kriterijumima, rekao je gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović prilikom otvaranja ovog objekta, jedinog takve vrste za koji se javno saopštava lokacija i tačna adresa.

I pored toga, Cvetanović tvrdi da je  ova sigurna kuća „ potpuno bezbedna“ .

„Ovo je prva Sigurna kuća u Srbiji koja je potpuno bezbedonosno pokrivena, kamerama, ali je povezana i sa Policijskom upravom, što je jako bitno jer je u poslednje vreme porodično naselje u porastu. Zgrada se nalazi 50-tak metara od Policijske uprave, čime je obezbeđena bezbednost budućih korisnika“, tvrdi Cvetanović.

On je pozvao privredne subjekte i društveno odgovorna preduzeća da pomognu da u nabavci nameštaja i opreme za Sigurnu kuću.

Direktor Centra za socijalni rad Boban Ilić rekao je da, sredstvima grada i donatora, Centar dobija skrining sobu, drugu takve vrste u Srbiji, koja je pod video nadzorom. Prihvatilište za žene i decu žrtve porodičnog nasilja već 11 godina nalazi se u iznajmljenim stambenim jedinicama, a sada će biti preseljeno u prelepu zgradu gde se ranije nalazila Naša reč, ponovio je i Ilić adresu .

On, medjutim, nije rekao da je prihvtailište za žene i decu žrtve porodičnog nasilja dugogodišnji projekat  nevladine organizacije Žene za mir iz leskovca u koji su se pojedini službenici Centra za socijalni rad ranije uključivali samo uz nadoknadu za to angažovanje.

 

„Kompletno je saniran krov, izvršena je hidroizolacija, revitalizovana je fasada objekta sa severne i zapadne strane, urađeni su plafoni, omalterisani, gletovani i okrečeni zidovi, urađen laminantni pod, sanitarni čvor i kacelarija za osoblje. Dobijeno je oko 250 kvadrata korisnog prostora, što je dovoljno za boravak 12 osoba“, objasnio je proces adaptacije direktor ALER-a Bojan Tojaga.

Ovo je prva faza adaptacije, u narednoj fazi, sledeće godine, predviđeno je partnerno uređenje, odnosno sređivanje podrumskih prosotrija, kao i revitalizacija još dve fasade. Iako je još pre nove godine najavljeno da je radovi na adaptaciji trajati 40 dana, Tojaga tvrdi da se ne kasni sa otvaranjem ovog objekta, jer su radovi počeli krejem 2014. i početkom 2015. po vrlo lošim vremskim uslovima, kada je vlažnost bila velika. Osim toga, reč je o zgradi koja je pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša, pa su morale da se dobiju sve saglasnosti i papiri, na šta je utrošeno nekoliko meseci.

Na pitanje novinara Nove Naše reči  da li su imovinski odnosi sigurno rešeni, budući da je zgrada, prema našim saznanjima, u vlasništvu Direkcije za imovinu Srbije, Tojaga je odgovorio: „Mi ne bismo dobili nikave dozvole za rad i saglasnosti, da je išta ostalo nerešeno i nejasno“.

Inače, saglasnosti su dobijene od lokalnih institucaija i niškog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

U prošloj godini u prihvatilištu za žene i decu žrtve porodičnog nasilja boravilo je 30-tak osoba, a u prva tri meseca ove godine šest lica, rekao je Boban Ilić, ali je ostalo nejasno koliko lica trenutno čeka da se useli u adaptiranu Sigurnu kuću.

Do sada su žrtve u prihvatilištu boravile po 30 dana, u novom objektu će moći do 90 dana, a za to vreme će se raditi na njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji u cilju osamostaljenja i početka života na novim principima, rekao je Ilić.

Otvaranju sigurne kuće prisustvovali su brojni znani i neznani , bar široj javnosti,  ali ne i aktivistkinje „Žena za mir“ koje se najduže i najviše bave problemom nasilja u porodici.

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*