NOVAC I PREDRASUDE USPORAVAJU RAZVOJ ROMSKOG PREDUZETNIŠTVA

NIŠ-LESKOVAC

Diskriminacije na tržištu i nizak stepen obrazovanja, samo su deo
poteškoća sa kojima se romska populacija svakodnevno susreće –  čulo
se danas na okruglom stolu o romskom preduzetništvu održanom u Media
centru Niš. Istraživanje o specifičnostima romskog preduzetništva u
Srbiji.su sproveli su Institut za teritorijalni ekonomski razvoj  I
Yurom centar.

Istraživanja je obuhvatilo 45 romskih preduzetnika iz cele Srbije I
rezultati treba da pomogne formulisanju predloga mera koji kako bi se
stvoranju boljih uslova za razvitak romskog preduzetništva. Jedno od
mogućih rešenja ovakvog položaja romske populacije jeste kreiranje
okruženja koje će biti podsticajno za razvoj romskog preduzetništva.

“Prvi korak bio je identifikovanje preduzetnika u romskoj zajednici.
Nakon toga, dizajnirali smo upitnik koji se odnosio na ključne oblasti
poslovnog okruženja i anketirali 45 registrovanih romskih
preduzetnika. Oni najčešće pružaju usluge čišćenja, reciklažom otpada,
poljoprivredom I izradom unikatnih predmeta. Većina preduzetnika
romske zajednice su muškarci, vlasnici mikro preduzeća u kojima je
zaposleno do devet radnika. Uglavnom su u pitanju porodični poslovi, a
svaki naš ispitanik rekao je da među zaposlenima ima bar jednu osobu
koja nije prijavljena“, kaže istraživač InTER-a Jasna Žarković .

Prema njenim rečimima finansiranje je najveća prepreka sa kojom se
romski preduzetnici susreću. Najčešće su to sopstvena sredsta.

„Veliki porezi i doprinosi koje moraju da plate dovode do rasta sive
ekonomije. Nedovoljno poznavanje zakona i procedura predstavljaju
veliko ograničenje Romima pri pokretanju sopstvenog biznisa. Ono što
je specifično za romsko preduzetništvo jesu predrasude kupaca I
klijenata, sa kojima su suočeni svakodnevno“, dodala je Jasna
Žarković.

„Stimulativne mere za razvoj preduzetništva su male i već nekoliko
godina na istom su nivou.Podsticanje zadrugarstva bolje je rešenje
nego samozapošljavanje, zato što se ljudima pruža prilika da pokrenu
neki veći posao i stvore veće investicije“, rekao je Osman Balić,
direktor YUROM centra .

Ovo istraživanje deo je projekta „Romsko preduzetništvo: izazovi i
perspektive“. Projekat, koji je pokrenut u marta ove godine, I
podržao ga je  Institut za otvoreno društvo iz Budimpešte, a trajaće
do kraja 2016. godine.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Srbiji živi oko 150.000
Roma, dok se njihov broj procenjuje na 600.000 (podaci Saveta Evrope).
Svega 28% romskog stanovništva spadu u grupu ekonomski aktivnog
stanovništva.
Emilija Ostojić

O LOVE HEM O PREDRASUDE TERĐARENA O BULJARIBA TARO ROMANE BUCHA

Diskriminacija ko bućharipna hem tikoro stepeni taro sikavnipa samo i jek

taro pharipa kolncar o Roma svako dive arakhenape –šundilo avdive ko rotano astali

taro romano preduzetništvo kova ićerđape ko Media centar Niš.

Rodiba taro specifoično romano preduzetništvo ani Srbija , nakhađa

o Institut  za ko teritorijalno ekonomsko buljariba hem o  Yurom centar.
Rodibnasiri buti lelja 45 romane preduzetnici tari celo Srbija a o rezultatija

valjani te den zori te formulišini o predlog taro mere sar bi ćerenape po šukar

uslovija za ko zoraliba o romano preduzetništvo. Jek taro rešenje tari esavki rig

e romengoro šaj te ovel te ćherelpe rotarimo kova ka del šukaripe

za ko buljariba o romano preduzetništvo .
“Anglal o phiriba inele te arakhenpe o preduzetnici ano romano katanipa.

Palo adaleste, ćerđam o lil pućhibnasoro kova inele za ko klidime oblastija,

taj bućharipnasiri rotarime hem anketirinđam 45 registruime romane preduzetnici.

On najbut ćherena buti kote čistinena, reciklažno gunoj,poljoprivreda

hem okola so ćerena unikatna predmetija. Majbut preduzetnici

taro romano katanipa ule murša,  kola ićherena o mikro preduzeće

kote ćherena buti đio enja bućharne. Po but i ano pućhiba I ćherutnengiri buti,

a svako amaro pućhavno vakerđa da maškaro bućharne isi bar jek manuš

kova nane prijavime “,vakerđa o rodipnasoro InTER-a Jasna Žarković.

Pale lakere lafija o finansiriba i jek najbari prepreka kolencar o ramane

bućharipnasere arakhenape. Najanglal adava i  olengere love kolencar ćherena buti.
“Baro porezi hem o doprinosija za kola valjani te den love anena

đi o barjariba i sivo ekonomija. So na đanen šukar o zakonija hem o procedure

anela đi o bare ograničenja e Romenge kad lena te phraven po biznis.

Okova soi specifično za ko romano preduzetništvo ule predrasude taro okola

so ćinena hem o klijentija, kolaencar dikhenape svako dive”,

buljarda i Jasna Žarković

“Stimulativna mere za ko buljariba o preduzetništvo i tikore i već

beršencar ule ko po tikoro nivo. Te delpe dumo za ko zadrugarstvo

i pošukar rešenje nego korkorobućharipe , adalese so e manušenđe

delape prilika te ćheren nesavi po bari buti i te ikalen po bare investicije,

vakerđa o Osman Balić direktori taro YUROM centar.
Akaja rodipnasiri buti uli ki rig o projekti „Romsko preduzetništvo: izazovi i
perspektive“.Projekti kova anđape ano masek  mart akava berš, i zorarđale

o Instituti za ko phravdo amalipa tari Budimpešta, a ka trajini đi o kraj akava 2016. berš.

Premalo popis sa e  manušengoro ani Srbija kova ćherđape ko 2011.berš, ani

Srbija trajinena maškaro 150.000

Roma, a proceninipe da isi 600.000(podaci taro Savet Evrope).

Samo 28% taro sa o Roma kola trajinena ani Srbija đerdinena

ani grupa taro ekonomsko  aktivna manuša ani Srbija.

Emilija Ostojić

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*