Proces legalizacije objekata nedopustivo spor

LESKOVAC

U prosečnoj lokalnoj samoupravi u Srbiji, od 100 zaposlenih u  sektoru rešavanja nelegalne gradnje, samo 6 je angažovano na ozakonjenju ”divljih” objekata. Dok ih na stolovima čeka po  7.000 predmeta, oni godišnje uspevaju da reše tek oko 300. Ovakvim tempom, legalizacija će trajati decenijama, zaključak je Analize, koju je Savez za imovinu i investicije, sproveo u  105 gradova i opština.

 Prosečan grad ili opština, za mesec dana, uspe da ozakoni tek 24 objekta, jer svakom zaposlenom zapadne više od 1.100 aktivnih predmeta. Tek 38% lokalnih samouprava ozakonjenje obavlja u okviru posebnih odeljenja i manjak zaposlenih je samo deo problema. Pomoć im je potrebna i u materijalnim kapacitetima, jer dve trećine nema poseban softver preko kojeg sprovodi postupak ozakonjenja. 

Tek 5% opština i gradova, smatra da je manjak ljudstva glavni uzrok velikog broja nerešenih predmeta. Kao ostale , važnije faktore navode: nerešene imovinsko-pravne odnose, nezainteresovanost vlasnika, visoke troškove postupka, previše papirologije i komplikovanu regulativu.

Analiza pokazuje i da je u gotovo 705 slučajeva, nelegalna gradnja otkrivena tako što je objekat uočen na satelitskim snimcima. Tek svaki peti predmet se formira nakon što objekat bez dozvole prijavi sam vlasnik i podnese zahtev za legalizaciju, a oko 6 procenata predmeta uvodi se u postupak nakon što je doneto rešenje o rušenju.

Uprkos svemu, u poslednjih pet godina, ozakonjeno je 225.000 objekata, ali postupak legalizacije mora da se ubrza, jer divlja gradnja nije stala i novi predmeti stalno pristižu.

Većina anketiranih lokalnih samouprava su opštine i to polovina iz zapadne, a nešto manje iz južne i jugoistočne Srbije.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*