Na 32. sednici Skupštine grada, održanoj 29. decembra 2015, usvojen je Elaborat o opravdanosti otuđenja građevinskog zemljišta u vlasništvu grada, bez naknade, neposrednom pogodbom, investitoru „Jura korporacija“ DOO Rača, za proširenje proizvodnih kapaciteta.
Mrijana Perišić, zamenik odborničke grupe DS, najavila je da će odbornici DS-a glasati za to da se „Juri“ da podsticaj za proširenje kapaciteta. DS će uvek podržati svaku realnu investiciju koja znači otvaranje realnih radnih mesta, u ovom slučaju posebno, jer je reč o investitoru koji je došao u Leskovac u vreme kada je ova stranka bila na vlasti. Ona je izrazila nadu da će DS, kada ponovo dođe na vlast, ponuditi investitorima nove pogodinosti, u cilju otvaranja realnih radnih mesta. Perišić je postavila pitanje da li će elaborat dobiti saglasnost Vlade i ukazala je na niz pitanja koja, po njenom mišljenju, nisu rešena elaboratom, tako da ga je ocenila „neozbiljnim“. Ona je upitala i da li će četiri poslanika iz Leskovca preduzeti nešto u cilju zaštite interesa građana, s obzirom na to da se očekuje da će učešće lokalne samouprave u porezu na zarade biti smanjeno za 30 posto, što će pasti na teret građana.
Odbornica Ana Volf iz SDS-a je postavila pitanje pod kakvim uslovima rade zaposleni u „Juri“ i zašto nemaju svoj sindikat, i pozvala gradsku vlast i gradonačelnika da zaštite prava i interese zaposlenih u korejskoj kompaniji.
„Jura“ je za Leskovac slamka spasa, mada je svako radno mesto dobrodošlo, rekao je Dejan Mitić iz Reformističke stranke. Ali, vrlo je bitno da lokalna vlast izađe u susret sitnim zanatlijama i preduzetnicima, bar na isti način kao stranim korporacijama. Jedino tako može se postići da Leskovac ne bude grad jeftine radne snage, smatra Mitić.
Za to da se „Juri“ da zemljište u vlasništvu, reč je o bivšem „Jugekspresu“, kako bi kompanija proširila proizvodne kapacitete, glasali su i odbornici opozicije.
· TREBA LI LESKOVCU NOVI TRG?
U okviru druge tačke dnevnog reda, izmene i dopune Odluke o zaduživanju grada Leskovca, gradonačelnik Goran Cvetanović je objasnio i obrazložio kako će se trošiti sredstva od kredita u iznosu od 350 miliona dinara, koji je grad uzeo sredinom godine. Prioritetni objekti biće gradski trg, azil za pse i niz putnih pravaca i ulica u centralnom delu grada, zatim, brojni vodovodni, kanalizacioni i infrastrukturni objekti. U tekstu je taksativno nabrojano koji će se objekti graditi u 2016. i koliko svaki od njih košta, tako da građani i odbornici mogu da prate šta se realizuje i kolika se sredstva izdvajaju, naglasio je Cvtetanović uz komentar da prethodna vlast nije imala takvu praksu i da se nije znalo gde pare odlaze.
Odbornica DS-a Jelena Spirić prokomentarisala je da je reč o projektima koji su „prepisani“ iz progama za 2015. godinu.
U okviru ove tačke povela se polemika oko toga treba li Leskovcu gradski trg. Živojin Stefanović je izneo mišljenje da centar treba da ostane zelena oaza grada i da sadašnji izgled centra ne treba dirati, „jer se time narušava nešto što je dobro“. Stefanović je rekao da nije protiv zaduživanja jer grad samo tako može da se razvija. Ali, Stefanović je izričito protiv toga da se sredstva od kredita ulažu u izgradnju novog trga.
Stefanović je postavio gradskoj vlasti još jedno pitanje – zašto je izmenjen osnovni ugovor sa PWW-om, po kome je azil za pse trebalo da finansira ova kompanija, a ne grad. Gradonačelnik Cvetanović je odgovorio kontrapitanjem – zašto DS nije uspeo da za četiri godine od PWW-a „uzme“ 4,5 miliona dinara, koliko je ugovorom bilo predviđeno za izgradnju azila. Komentarišući Stefanovićev stav o gradskom trgu, on je još jednom naglasio da je Leskovac jedini grad u Srbiji koji nema trg, a Stefanovićeve stavove je ocenio kao „nostalgiju za starom Jugoslavijom“.
Predlog odluke o angažovanju revizora za obavljanje eksterne revizije završnog računa budžeta grada Leskovca za 2015. godinu, predlog Odluke o izmeni i dopuni Odluke o lokalnim komunalnim taksama i Odluke o utvrđivanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta odbornici su usvojili bez diskusije.
· OMOGUĆENA LEGALIZACIJA „BAGATA“
Odobornici su na ovoj sednici usvojili i izmenu i dopunu Odluke o postavljanju manjih montažnih objekata na površinama javne namene na teritoriji grada, kao i predlog Odluke o određivanju maksimalne spratnosti u postupku ozakonjenja, što je bilo predmet duže diskusije.
Usvajanjem Odluke o određivanju maksimalne spratnosti objekata u postupku ozakonjenja na sednici Skupštine grada, praktično je omogućeno da oni koji su sagradili dve etaže više nego što je to predviđeno planskom dokumentacijom mogu legalizovati svoje objekte.
Zakon o ozakonjenju objekata, koji je stupio na snagu 27. novembra, dao je mogućnost jedinicama lokalne samouprave da definišu spratnost kod objekata koji su izgrađeni bez građevinske dozvole. Uvidom u zahteve upućene Gradskoj uprvi za urbanizam i komunalno-stambene poslove, evidentno je da u pogledu namene nema odstupanja kod bespravno izgrađenih objekata, ali je prekoračenje spratnosti česta pojava. U predlogu izrade Zakona o ozakonjenju za celu teritoriju Srbije utvrđeno je da to budu dve etaže, iznad etaže koja je predviđena planskom dokumentacijom. Predlog da maksimalna spratnost objekta u postupku ozakonjenja od najviše dve etaže od dozvoljene spratnosti propisane važećim planskim dokumentom za određenu urbanističku zonu, celinu ili blok, predstavalja najoptimalnije rešenje, rekla je u obrazloženju ove odluke načelnica Gradske uprave za urbanizam i komunalno-stambene poslove Jasminka Milenković.
Usvajanjem ovakve odluke omogućiće se da ni jedan nelegalno sagrađeni objekat ne teritoriji grada ne bude srušen, što će za građane biti dobro, rekao je gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović.
Međutim, što se tiče poslovnih objekata i privatnih investitora, činjenica je da će oni ostvariti veliki profit. Načelnica Milenković je podsetila da je prethodnim zakonom bila predviđena legalizacija do najveće spratnosti u odnosu na objekte u okruženju, što je za investitore bilo još povoljnije.
Živojin Stefanović je ukazao na to da su ljudi koji su poštovali zakone i gradili legalno ponovo dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na one koji su gradili divlje. Povlađivanjem manjem broju, biće oštećen veći broj ljudi, konstatovao je on.
Bratislav Perić, šef odborničke grupe SDS, ukazao je na to da će na ovaj način biti omogućena legalizacija „Bagata“.
-Mi iz SDS-a smo bili u prvu kada smo pre nekoliko sednica govorili da će to tako proći, proći će Zakon i moći ćemo da legalizujemo objekat na očigled svih građana grada koji u toj izgranji vide motive jedne korumpirane i nesposobne vlasti. Posle četiri ili pet godina, kada hodate ulicama grada i pogledate naše građane u lice, mislim da vam, kada je u pitanju stambeni objekat na lokaciji „Bagat“, savest neće biti čista, rekao je Perić, obraćajući se gradonačelniku Cvetanoviću.
-Savest mi je mnogo čistija nego što možete da pretpostavite. Dozvola za „Bagat“ je data u vaše vreme. Objekat se navodno vodi na Nešu „Potencu“, a u stvari je reč o čoveku koji je pravosnažno osuđen na pet godina i u zatvoru je već dve i po godine. Dozvole su dali neki drugi, nije to bio ni Saša Pešić, već ljudi iz vaše političke opcije. Objekat se pravi sada, ali po dozvolama koje su izdate u vaše vreme, odgovorio je Periću Goran Cvetanović.
Perić je upitao zbog čega sadašnja lokalna vlast nije stopirala radove, izvršila reviziju dozvola, ili srušila objekat, kada se znalo da je investitor sagradio dva sprata više u odnosu na projekat.
Inicijativa za preispitivanje urbanističkog projekta i postojećih dozvola potekla je upravo od vlasnika objekta koji žive u objektu pored novoizgrađenog. Gradska uprava za urbanizam i komunalne stambene poslove uradila je sve u pogledu kontrole, upravni, urbanistički nadzor je obavljen, rekla je načelnica Milenković i dodala:
-Da li će biti zahteva za ozakonjenje, videće se. Mi imamo 10.000 zahteva, dužni smo da uvažimo te zahteve, vidimo da li su ispunjeni uslovi, i ne bih licitirala i unapred govorila o tome da li ćemo nešto uraditi ili ne. Zakon je isti za sve građane Srbije i Leskovca.
Na 32. sednci Skupštine grada usvojena je Odluka o donošenju plana generalne regulacije 6 na građevinskom području GUP-a Leskovac, za blokove 30, 31, 46 i 47 i deo bloka 73, kao i Odluka o donošenju plana generalne regulacije 2 za blokove 16, 17, 18, 19, 20 i 29. Gradonačelnik Cvetanović je naglasio da su u vreme vlasti DS-a doneta za četiri godine samo dva plana generalne regulacije, dok je sadašnja lokalna vlast okupljena oko SNS-a donela čak 16 planova.
Zatim, usvojena je izmena i dopuna Odluke o osnivanju JP „Dom“, izmena Programa komasacije za deo katastarske opštine Priboj i za delove katastarskih opština Milanovo, Gornje Stopanje, Donje Stopanje, Vinarce, Podrimce i Zalužnje.
· GRDELICA I VUČJE NEĆE POSTATI GRADSKE OPŠTINE
Večinom glasova na 32. sednici Skupštine grada odbačene su inicijative za formrianje gradskih opština Vučje i Grdelica.
-Svaka građanska inicijativa za ovu lokalnu samoupravu je legitimno i poželjno sredstvo koje može da unapredi lokalni sistem. Lokalna samouprava treba da osluškuje želje građana, formulisane kroz građansku inicijativu, koja mora biti predmet razmatranja. Ali, to ne znači da svaka inicijativa mora biti bezuslovno prihvaćena,- rekao je gradaonačelnik Leskovca Goran Cvetanović.
Lokalna samouprava je odgovorna za sve posledice koje mogu da proisteknu iz predloženih promena, nastavio je svoje izlaganje Cvetanović. Inicjative su legitimne, a veličina teritorije grada Leskovca otežava rad lokalne uprave, koja je bolja i efikasnija ako je bliža građanima. Neosporno je da inicijative nisu formalno urađene po zakonu. Lista postpisinika inicijative vrlo je značajna i ukazuje na narodnu volju za određenom promenom. Uvidom u listu potpisnika za Vučje utvrđeno je da su potpisane čitave porodice, koje ustvari uopšte nikada nisu poptisale inicijativu, već je to učinio neko drugi. Postoje dokazi za takve stvari, ali smo i pored toga smatrali da inicijativu treba da ozbiljno razmotrimo, rekao je Cvetanović.
Reogranizacija teritorije grada politički je do sada mnogo puta eksploatisana, i to po pravilu pred izbore, kao što je to i sada, naglasio je Cvetanović. Komisija je fromrirana ne sa namerom da se inicijativa obesmisli, već da bude neposredno proverena u komunikaciji sa građanima. Došlo se do saznanja da građani nisu dovoljno informisani o mestu gradskih opština u sistemu grada kao jedinice samouprave, o mogućnostima i ovlašćenjima. Zainteresovanost građana bila je ispoljena samo na tribini u Grdelici. Cvetanović je ukazao na to da podnosioci inicijative nisu kontaktirali predsednike saveta mesnih zajednica i odbornike, što je bilo logično da se uradi. On je ukazao na to da samostalne opštine nisu isto što i gradske, i da u slučaju njihovog formirmiranja ne mogu da se očekuju dodatna sredstva iz Republike Srbije.
-Meštani Predejana ne prihvataju ovu inicijativu, i da li je kao političar mogu da dozvolim da se u vreme mog mandata odvoji deo teritorije Leskovca, i da oni se oni priklone Vladičinom Hanu, – upitao je on.
Brestovac i Pečenjevac nemaju potencijale da budu opštine, ali Grdelica i Vučje da, mišljenje je Živojina Stefanovića. On je ukazao na to da treba raditi na formiranju samostalnih, a ne gradskih opština, jer se time ništa ne dobija. Zbog toga lokalna vlast treba da iskoristi dobru komunikaciju sa republičkom Vladom, smatra Cvetanović, kako bi Vučje i Grdelica dobili samostalne opštine, jer će se time rasteretiti grad.
Odbornik Dejan Đorđević je ukazao na to da je osnovni problem što su iz ovog postupka isključene mesne zajednice, kao i da se validna odluka ne može doneti na osnovu sastanaka kojima je prisustvovalo 2,5 posto građana. On je predložio da se početkom 2016. formira nova komisija koju će činiti predstavnici svih odborničkih grupa i da se preko saveta mesnih zajednica organizuju zborovi građana u cilju donošenja legitimnih odluka.
Stav SDS-a je da je potrebno izvršiti decentralizaciju grada. Dobro je što je lokalna vlast uzela ovo pitanje u razmatranje, ali je činjenica da su pokretači inicijative načinili propuste i da je ovome pitanju trebalo da se ozbiljnije pristupi, rekao je Bratislav Perić, šef odborničke grupe SDS, i predložio da Skupština naloži Gradskom veću da izradi stručni elaborat najkasnije do 31. marta.
U nastavku poslednje sednice Skupštine grada u 2015. godini razmatrani su i usvojeni programi poslovanja za 2016. godinu javnih i javno-komunalnih preduzeća, ustanova, insitutcija iz oblasti kultre i drugih oblasti, kao i fondova i agencija. Usvojen je predlog plana nabavki za 2016. godinu, predlog programa razvoja sporta za period od 2016. do 2018. godine i predlog lokalnog akcionog plana za sprovođenje strategije za unapređenje položaja Roma za period od 2016. do 2019. godine.
BORBA ZA ŠEFA ODBORNIČKE GRUPE DS?
Poslednja sednica Skupštine grada Leskovca u prošloj godini počela je prepirkom dve najaktivnije odbornice opozicione DS, Jelene Spirić i Mirjane Perišić.
Na samom početku 32. sednice Skupštine grada, predsedavajući Milun Dinić pročitao je dopis Demokratske stranke u kome se kaže da je, zbog odlaska Ninoslava Stankovića sa mesta šefa odborničke grupe DS-a i njegovog priključenja pokretu „Levica“ Borislava Stefanovića, došlo do promena na čelu odborničke grupe ove stranke. U dokumentu se kaže da je ova odbornička grupa za predsednicu izabrala Jelenu Spirić, a zameniku predsednika Skupštine Diniću dostavljen je dokument sa pečatom DS-a i potpisom Jelene Spirić.
Zamenica šefa odborničke grupe Mirjana Perišić postaviila je pitanje Diniću na osnovu čega je pročitao ovo obaveštenje i da li je to u skladu sa Poslovnikom.
Jelena Spirić je obrazložila da se prema Poslovniku predsedniku Skupštine dostavlja samo obaveštenje, dok se potpisi dostavljaju samo prilikom konstituisanja odborničke grupe.
-Odobornička grupa je održana, i vi biste gospođo Perišić trebalo da znate šta se dešava u stranci i samoj Skupštini i molim vas da zadržite barem neko dostojanstvo, odgovorila je Jelena Spirić.
Obraćajući se sekretaru Skupštine grada Zoranu Vukašinoviću, Mijana Perišić je rekla:
-Molim vas da odgovorite da li je po Poslovniku ovo što ste dobili i danas izneli dva puta. Neću se obazirati na gospođicu Spirić.
-Molim odborničku grupu DS-a da u skladu sa Poslovnikom i članom 32. to sami rešite i, dostave Skupštini obaveštenje, mi smo samo izneli obaveštenje koje smo dobili od DS- a, rekao je Vukašinović.
Kako nezvanično saznajemo, nakon ostavke Ninoslava Stankovića na mesto šefa odborničke grupe, zamenica šefa Mirjana Perišić sazvala je sednicu odboričke grupe, ali nije bilo kvoruma da se izglasa odluka o izboru novog šefa odboričke grupe. Za novog šefa moralo bi da glasa pet odbornika, od osam koliko ima ova stranka, po Statutu stranke. Do izbora novog šefa jedini ovlašćeni predstavnik odborničke grupe DS-a je zamenik, odnosno Mirjana Perišić, objašnjavaju naši izvori.
Pretpostavka je da Jelena Spirić ima potpise nekih odbornika za svoj izbor, ali je pod znakom pitanja da li je njen izbor potpisalo pet odborika.
Inače, DS sada u Skupštini grada ima osam odbornika, dok ih je nakon konstituisanja Skupštine grada u ovom sazivu bilo 22. Odbornici DS-a su: Violeta Akeksić, Petra Đorđević, Slobodan Kocić, Mirjana Perišić, Miodrag Rakić, Jelena Spirić i Miroslav Stojanović. Bivši gradonačelnik Slobodan Kocić i Miodrag Mladenović ni jednom se nisu pojavili na sednicama Skupštine.
ANTRFILE 2
ČIJI SU PRIJATELJI GRADILI LOKALE NA NIŠKOJ ULICI?
U okviru tačake donošenja plana generalne regulacije 6, gradonačelnik Goran Cvetanović je između ostalog govirio o lokalima na zelenoj pijaci na Niškoj ulici, čiji su vlasnici, kako je rekao, uglavnom „prijatelji Živojina Stefanovića“.
-Skupština grada je krajem 91. godine ili početkom 92. je donela odluku da se svi objekti na zelenoj pijaci u Niškoj ulici poruše, odgovorio je Živojin Stefanović. Ni jedan moj pritelj nije dobio poziv. Arhitekta Mira Rangelov je predlagala da se oni pomere, „kao da su na čekrk“, dva, tri metra unutra. Ivan Đorđević, sadanji načelnik, tada je dao dozvolu, da se sruši jedino objekat MB „Market“. Ja jesam njegov prijatelj, čak su na Skupštini diskutovali da sam ja stalno tamo u prodavnicu, imate stenogram o tome. Ja sam se tada žalio do Ustavnog suda i osnažio sam tu dozvolu, i tamo je sve zakonito. To su sve lokali privremenog karaktera, i ako Skupština donese neki drugi regulacioni plan, oni se moraju skloniti.
-Za svaki objekat koji se zidao, rekli su da je moj, nastavio je Stefanović. Na primer, moj bivši prijatelj Dušan Jovanović iz „Vodovoda“, da ga ne bi dirale inspekcije, rekao je – ovo je i šefovo. Ja sam uvek govorio – Leskovčani, dajte mi jedan kvadrat da mogu da se zakunem pred decom da i ja nešto imam na pijaci. Ja samo tamo imam prijatelje, a sada ih više imam na tezgama, nego u objektima. Sa „Bolerom“ jesam prijatelj, ali on je objekat kupio od jednog Šiptara, a zašto ga nije nadgradio kako bi bio kao i ostali objekti, to je njegov problem.
-Dobro je što su ti objekti tamo, jer preko stotinu ljudi od njih živi, oni bolje žive, zarađuju i plaćaju doprinose budžetu nego oni koji drže tezge. Niška ulica se mora saobraćajno rešiti. U datom trenutku lokali tamo su bili legalni. A ja sam sebe zaštitio zato što sam doneo, kao predsednik Skupštine, odluku da se svi objekti poruše. Donošena su i rešenja o uklanjanju. Nakon toga je neko drugi došao za predsednika, pa neko treći, i svi su ćutali, i posle 20 godina, vi potežete to pitanje. Vi meni dajete šlagvort da moja Liga krene u izbornu kampanju, zaključio je Stefanović.
Leave a Reply