NIŠ-LESKOVAC
Oko 90 odsto Roma nema stalno zaposlenog ni jednog člana porodice i to njih stalno gura u začarani krug siromaštva.
Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje na nivou Srbije oko 27.000 pripadnika romske nacionalne manjine, a od toga je 11.000 žena.
U Srbiji ima 100.000 radno sposobnih Roma koji se ne nalaze u evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, rečeno je na nedavno održanom okruglom stolu posvećenom zapošljavanju Roma .
Najveći problem, koji doprinosi težem zapošljavaju Roma je i stepen njihovog obrazovanja. Većina Roma i Romkinja na evidenciji nezaposlenih spada u nekvalifikovane radnike, njih 89 odsto. Slede oni sa završenim srednjim obrazovanjem. Sa višim i visokim obrazovanjem je 88 ili 0,40 odsto.
-Problem je i saznati pravi i realni broj pripadnika Romske zajednice jer se mnogi od njih nisu ni izjasnili kao pripadnici te zajednice, a mnogi se i ne prijavljuju Nacionalnoj službi za зapošljavanje,- kaže Turkijan Redžepi iz NVO Roma World. On je dodao da je posle završetka prve Dekade Roma, a potom i sa novom Strategijom koja je počela 2016. godine, postoji mali pomak.
-Mada afirmativne mere zapošljavanja Roma postoje, nema konkretnih rezultata. Mada je država za afirmativne mere zapošljavanja izdvojila dosta novca, milijardu i 194 miliona dinara, a od toga je za romsku zajednicu izdvojeno 14 miliona 431 hiljada u prošloj godini, u svetu preduzetništva oprobalo se samo 94 Roma i 46 Romkinja,- kaže Turkijan Redžepi.- Dobiti 180.000 dinara od Nacionalne službe za zapošljavanje, smatram da je malo, ali sa druge strane postoje i druge organizacije, pa i nevladine koje mogu da se uključe u ovaj program, – dodao je on.
Osman Balić iz Yurom Centra je rekao da nevladine organizacije imaju za zadatak da malo kritikuju, ali i da predlažu kada je u pitanju sprovođenje mera afirmativnog zapošljavanja.
-Afirmativnemere mere su mere koje pokušavaju na jedan direktan način da ujednače suštinsku neravnopravnost i suštinsko loše stanje rodmske zajdnice u Srbiji,- rekao je Balić. – Ono na što mi želimo da ukažemo to je da mislimo da se te afirmativne mere na primeru zapošljavanja ne vodi dovoljno intenzivno i to pokazuju podaci koliko je novih Roma preduzetnika uključeno u aktivne mere zapošljavanja.-
Balić smatra da opštine u okviru svojih Saveta za zapošljavanja, u okviru svoje politike lokalnog ekonomskog razvoja, preduzetništva i zadrugarstva moraju mnogo više da urade.
-Neravnopravnost se ogleda i u tome da imate 90 odsto radno sposobnih Roma u punoj snazi koji nisu zaposleni. Oni su u velikom broju na teretu socijalnih fondova i u tom smislu se radi o opštoj društvenoj akciji, a afirmativne mere zapošljavanja moraju da budu podržane i od strane Evropske komisije,- smatra Balić.
-Kada se radi o nezaposlenosti Roma stanje je sada katasrofalno, takvo je godinama, a kao subpojave imamo migracije koje ne opravdavamo, ali su racionalan odgovor na višegodišnju nezaposlenost. Zbog svega toga, mi ne samo da kritikujemo, već smo spremni da pokažemo kako to može da se uradi kada se hoće, a uvek ima opravdanja kada se neće. U tom smislu mi imamo kritički stav prema tom pitanju koje je najbolnije pored pitanja stanovanja Roma,- zaključio je Balić.
Emilija Ostojić
BILAČHO
STEPEN TARO SIKAVIBA E ROMENGORO I RAZLOG TARO BARO PROCENTI BIBUČARIPNASORO
Maškaro 90 odsto Roma nanolen ni jek stalno
bučarne manuše ki familija I adava Olen stalno čivela ano začarime rota
čororipšnastar.
Ki evidencija ki Nacionalno služba za ki buti ko
nivo i Srbija maškaro 27.000 Roma, a adalestar i 11.000 romnja.
Ani Srbija isi 100.000 saste zorale Roma kola
nalazinenape ki evidencija Nacionalno služba za ki buti, Vačerdo i ko ičerdo
rotano astali kova inele posvetime za ki buti e Romendje.
Naj baro problemi, kova anela ko pharipe buti te
delpe e Romendje i o stepen taro olengoro sikavipe. Buder Roma hem Romnja ki
evidencija bibučarnengoro perena bikvalifikujime bučarne, 89 odsto. Djana okola
sa agor o maškarutne sikavne.
Sa baro hem po baro sikavipe isi 88 ili 0,40
odsto.
-Problemi i te djanelpe Pravo hem realno numero
tari Romani katanipa jer but djene olendar
Na vačerde da i taro adava katanipa , a but
djene I na prijavinenape ki Nacionalno služba zaki buti”vačeri o Turkijan
Redžepi taro NVO Roma World.
Ov vačeri da pali agorisimi Dekada e Romengiri,
a onda I sa nevi strategija koja ali ko 2016.berš, isi tikoro angalipe.
-Afirmativna mere za ki buti te delpe e Romendje
isi, nane konkretna rezultatija. I Srbija za ko afirmativna mere za ki buti
ikalđa but love , milijarda hem 194 milonja dinarja adalestar I za ko romano
katanipa ikaldo 14 milionja 431 milje dinaeja ano paluno berš, ani lumija
taro bučarne opredelindjepe samo 94 Roma hem 46 Romnja,- vačeri o Turkijan
Redžepi.
-Te lelpe 180.000 dinarja tari Nacionalno služba
za ki buti, vačeri da I hari, ali ati aver rig
Isi I avera organizacije, pa I birajime
organizacije kola šaj te denpe ano akava programi”vačeri Ov.
Osman Balić taro Yurom Centar vačeri da o
birajime organizacije isilen zadatak hari te kritikujinen, ali I te predložinen
kad I ko pučiba o nakhaviba o mere taro afirmativno bučarnipe.
-Afirmativna mere I mere kola mangena ko jek
direktno način te jekharen o suštinsko
Bihakajipe hem suštinsko bilačo stanje taro
romano katanipe ani Srbija,- vačeđa o Balić.
-Okova so amen mangaja te sikava adava I te da
amen godi da o afirmativna mere ko primer
o bučaripe na vodini intezivno šukaripe i adava
sikavena o podaci kozom isi neve Roma
preduzetnici čite ko aktivna mere za ko buča. –
O Balić smatrini da o komune ano rami taro plo
Savetija za ki buti, ano rami tari pli politika lokalno ekonomsko buljaripa, preduzetništvo
hem zadrugarstvo mora po buder te čerelpe.
-Neravnopravnost dičola ko adava kad isitumen 90
odsto bučarne saste manuša Roma
Ano perdo zoralipe kola nane bučarne. On I ko
baro numero ko pharipe ko socijlna fondija i ko adava dikhibe čerelape buti
taro opšto amalikani akcija, s afirmativna mere za ko buča mora te aven ičerde i
tari rig i Evropsko komisija,- vačeri o Balić
-Kad vačeripe taro bibučaripe e Romengoro stanje
i akana katastrofalno, a asavko i beršencar,
A sar subdikhiba isiamen migracije kola na
opravdinaja ali i racionalno vačeriba ko uteberšengoro bibučaripe. Zbog sa akava, amen na
samo da kritikujina, već injam i spremna te sikava sar adava šaj te čerelpe kad
mangelape, a uvek isi opravdanje kad na mangelape.
Ano adava smisao amen isiamen kritičko stav
premalo adava pučiba kova I najdukhavno zalo adava Pučiba taro bešiba e
Romengoro, – phandlja o lafi o Balić.
Leave a Reply