USITNJENOST PARCELA I NAVODNJAVANJE

LESKOVAC

  • glavni su problemi pojloprivrednih proizvođača u našem kraju, na čijem rešavanju lokalna samouprava uveliko radi
  • Ne vršimo vlast i ne možemo da zatvorimo tržište, ali se trudimo da kao Odbor preporukama maksimalno zaštitimo domaće poljoprivredne proizvođače, rekao je predsednik Odbora Marjan Ristićević

 

Kako bi se sagledali problemi poljoprivrednih proizvođača u ovom delu Srbije, u Leskovcu i Jablaničkom okrugu, 8. oktobra u sali Skupštine grada održana je 32. sednica Odbora za za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

Leskovac je specifičan grad, specifičan je i okrug, pa je bilo realno da sednicu održimo ovde, jer jedan od zadataka Odbora je da bude u kontaktu sa proizvođačima, rekao je predsednik Odbora Marjan Rističević. Na neka pitanja poljoprivrednici su mogli da dobiju odgovore odmah, a Odbor je preuzeo obavezu da na ostala odgovor potraži od izvršne vlasti.

Kako je u uvodnom izlaganju rekao gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović, postoje dva problema koja muče poljoprivredne proizvođače sa juga Srbije.

-Jedan je usitnjenost parcela, zbog čega je neophodno sprovođenje komasacije, dok se drugi problem tiče navodnjavanja, jer se oko 90 posto proizvodnje odvija na otvorenom i zavisi od vremenskih uslova. Pre nešto više od godinu dana krenuli smo sa realizacijom projekta komasacije, i ovo je prva komasacija koja se sprovodi na teritoriji grada u poslednjih 30 godina. Zahvaljujući projektu elektrifikacije polja, koji smo sproveli u poslednje dve godine, uspeli smo da električnu energiju dovedemo do plodnih njiva u 15 sela, čime smo pojeftineli navodnjavanje, tako da su poljoprivredni proizvođači godišnje uštedeli 3 do 5 hiljade evra, a na većim parcelama i do 7 hiljada evra. Očekujemo da u narednoj godini elektrifikaciju sprovedemo i u drugim delovima opštine.

Leskovca Odbor za poljoprivredu Leskovca Odbor za poljoprivredu1

Preko 100 miliona dinara tokom prošle i pretprošle godine izdvojeno je za četiri programa subvencija u poljoprivredi. Konkurs za ovu godinu je u toku, a iz gradske kase biće odvojeno 30 miliona dinara za pomoć poljoprivrednicima.

Na sednici Odbora za poljorpivredu, šumarstovo i vodoprivredu bilo je reči i o problemima sa mlekom, a Odbor je usvojio preporuke koje će biti upućene Vladi Srbije o tome kako da se reši problem aflatoksina, a da se pri tome ne ugroze stočari.

Predsednik odbora Marjan Rističević pre početka sednice odgovarao je na pitanja novinara o aktuelnim temama u poljoprivredi.

On je naglasio da država nije isplatila sve subvencije i podsticaje koji su dospeli na plaćanje.

-Zabrinjava onaj deo koji se odnosi na površinu, gde je planirana stavka od 2 milijarde 720 miliona bila nerealno niska, jer je milion i 660 hiljada hektara prijavljenih iziskivalo oko 10 milijardi. Nadamo se da ćemo kod predsednika Vlade koji nije znao za ovo, niti snosi odgovornost, uspeti da iskukamo dopunska sredstva i isplatimo poljoprivredne proizvođače. Kašnjenja je bilo i ranije, ali to ne opravdava onaj deo izvršne vlasti koji je vrlo loše isplanirao stavku od 6.000 dinara po hektaru. Ostali podsticaji se uz vrlo mala kašnjenja isplaćuju. Taj problem zahvata 220.000 gazdinstava, i to moramo da rešimo, jer je procena bila nerealna. Tako ispaštaju zemljoradnici koji ništa nisu krivi.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nije najsrećnije rešenje za Srbiju, smatra Ristićević. Međutim, članom 32 ovog sporazuma dozvoljeni su prelevmani za poljoprivredne proizvode, ukoliko je poljoprivredna proizvodnja zemlje koja je potpisala SSP ugrožena. Zabrinjava sporost određenih struktura u izvršnoj vlasti u uvođenju prelevmana, jer oni mora da prođu kroz tri ministarstva. Ne možemo da zatvorimo tržište, ali se trudimo da kao Odbor preporukama maksimalno zaštitimo domaće poljoprivredne proizvođače, rekao je Ristićević.

-Oni koji vrše vlast uvek imaju našu podršku ukoliko žele da zaštite domaće poljoprivredne proizvođače i da im ne dozvole da dožive kolaps cena. Izvršna vlast može da primeni vancarinske mere i da na neke druge načine, ne samo carinskim stopama, pokuša da zaštiti domaće tržište i domaće poljoprivredne proizvođače. U tome će uvek dobiti podršku odbora, rekao je Ristićević, i naglasio i da Odbor ne vrši vlast, ali može da kontroliše i daje preporuke radi zaštite proizvođača.

Sednici odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, pored predstavnika institucija iz Leskovca,  prisustvovali su i poljoprivredni proizvođači, kao i predstavnici njihovih udruženja i zadruga. Ovo je šesta sednica Odbora koja se održava van sedišta, odnosno van Beograda. Inače, reč je o projektu „Jačanje nadzorne uloge i javnosti u radu Narodne skupštine“ koji sprovode program Ujedninjenih nacija za razvoj i Narodna skupština Republike Srbije, a finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju.

U isto vreme u svečanoj sali Skupštine Poljoprivredna stručna i savetodavna služba Leskovac priredila je mini poljo sajam, na kome su izloženi poljoprivredni proizvodi sa našeg podneblja. Među desetak izlagača, poznatih leskovačkih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, na sajmu su učestovala i tri udruženja, Udruženje pčelara, Zelena zvezda i udruženje Leskovački ajvar.

 

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*