Treći Rajh i Jugoslavija

LESKOVAC

Ovog leta se u prodaji, najpre preko interneta, a od nedavno i po knjižarama širom Zapadne Evrope i Severne Amerike, našla knjiga leskovačkog istoričara Perice Hadži-Jovančića, The Third Reich and Yugoslavia, An Economy of Fear, 1933-1941, u izdanju izdavačke kuće Blumzberi (Bloomsbury) iz Londona. Hadži-Jovančić je u svom gradu poznat po knjizi Evropeizacija Srpskog Mančestera, 1918-1941, objavljenoj 2010. u izdanju beogradskog Udruženja za društvenu istoriju. The Third Reich and Yugoslavia je zasnovana na autorovoj doktorskoj tezi o nemačko-jugoslovenskim ekonomskim odnosima pre Drugog svetskog rata, odbranjenoj na Univerzitetu u Kembridžu 2018. godine. Leskovačkom istoričaru, koji trenutno sa porodicom živi u Dablinu, ovo je drugo značajno izdanje ove godine; prethodno mu je u februarskom broju stručnog časopisa za diplomatsku istoriju Diplomacy and Statecraft objavljen naučni članak o britanskoj politici prema Jugoslaviji u drugoj polovini1930-ih.
Knjiga preispituje postojeće teorije u stranoj i domaćoj akademskoj istoriografiji o političkim i ekonomskim odnosima Kraljevine Jugoslavije i Trećeg Rajha. Perica dovodi u sumnju tradicionalni pogled po kome je Berlin prevashodno koristio međusobne ekonomske odnose u političke svrhe, kao i stav po kome je Kraljevina Jugoslavija bila deo francuskog bezbednosnog sistema na istoku i jugoistoku Evrope, da bi se zatim u jednom trenutku tokom 1930-ih okrenula Nemačkoj. Umesto toga, preispituje ekonomske i političke odnose između dve države u kontekstu boljeg razumevanja jugoslovenskih motiva, kako u pogledu zaštite ekonomske i finansijske stabilnosti države, tako i u pogledu bezbednosnih rizika po opstanak jugoslovenske države u regionu koji je pred izbijanje rata bio od vitalnog značaja za Treći Rajh.
U kraćem razgovoru za NNR, Hadži-Jovančić naglašava da je knjiga rezultat napornog, četvorogodišnjeg istraživanja neobjavljene građe po arhivima Berlina, Minhena, Frajburga, Koblenca, Kila, Beograda i Londona, te da je nakon doktoriranja proveo još godinu dana u radu na adaptaciji teksta za objavljivanje. Jer, kako ističe, pisanje doktorske teze je drugačija vrsta akademske vežbeod pisanja knjige namenjene široj čitalačkoj publici. Za Hadži-Jovančića, jedan od osnovnih problema ranijih tumačenja nemačko-jugoslovenskih privrednih odnosa je poticao iz tendencije jugoslovenskih, ali i stranih istoričara da ih uglavnom posmatraju iz ugla spoljne politike, a jugoslovensku ekonomiju iz perspektive dominantne uloge Trećeg Rajha kao spoljnotrgovinskog partnera Jugoslavije. Umesto toga, on prati evoluciju tih odnosa od prvih godina po stvaranju Jugoslavije i analizira ih iz ugla njihovog značaja za privredu obe države; za Jugoslaviju, kao važno izvozno tržište i činioca modernizacije njene industrije u drugoj polovini 1930-ih, a za Nemačku nakon 1933. godine, kao izuzetno bitan izvor sirovinau pripremi njene ekonomije za predstojeći rat.Takođe, ukazuje na različite ekonomske ideologije kojima su se vodili politički i ekonomski stručnjaci u Berlinu i Beogradu, što je tokom 1930ih često dovodilo do tenzija u odnosima dve države.
Ser Kristofer Klark, regijus profesor istorije na Univerzitetu u Kembridžu, napisao je za ovu knjigu da nudi ubedljiv i originalan opis jugoslovenskih napora da se izbori sa rastućom moći nacističke Nemačke i njenih nastojanja da očuva slobodu odlučivanja i manevrisanja u vremenu u kome opcija gotovo da više i nije bilo. Ulf Brunbauer, šef Katedre za istoriju istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Regensburgu i direktor Lajbnicovog instituta za studije istočne i jugoistočne Evrope, nazvao je Hadži-Jovančićevu knjigu fascinantnom pričom o maloj naciji koja se na svaki način trudi da sačuva svoju nezavisnost i odbrani svoje interese u vreme kada nacistička Nemačka preti da uništi krhki mir postignut u Evropi nakon 1918.
Blumzberi je odmah pokazao interesovanje za objavljivanje ove knjige, a ugovor je potpisan sredinom 2019. Kako Hadži-Jovančić ističe, iskustvo objavljivanja za jednog od vodećih svetskih izdavača se znatno razlikuje od njegovog prethodnog iskustva objavljivanja knjige u Srbiji, a čitav proces, od prvog kontakta sa izdavačem do datuma izlaska knjige iz štampe, je trajao pune dve godine. Trenutno mu je glavna preokupacija nalaženje domaće izdavačke kuće koja bi se prihvatila objavljivanja ove knjige u Srbiji i drugim državama na prostoru bivše Jugoslavije. Međutim, imajući u vidu visoke troškove otkupa izdavačkih prava od Blumzberija i prevoda sa engleskog,eroziju kulturnog života u Srbiji poslednjih godina što je uzrokovalo slabo interesovanje domaće publike za stručnom literaturom, i naročito otežavajuće okolnosti u vidu situacije sa koronom, sva je prilika da ćemo na srpsko izdanje na žalost morati da pričekamo.
N.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*