Niske temperature predstavljaju značajan izazov za proizvodnju mleka, posebno u regijama
sa hladnim zimama i oštrim klimatskim uslovima. Krave, kao preživari, imaju
sposobnost da se adaptiraju na različite uslove okoline, uključujući hladnoću. Međutim,
kada temperature postanu ekstremno niske, dolazi do brojnih fizioloških i
proizvodnih promena koje mogu negativno uticati na proizvodnju mleka.
Fiziološki odgovori krava na hladnoću, kao i većina sisara, koriste različite
mehanizme kako bi održale telesnu temperaturu u granicama normale. Kada temperature
padnu ispod 10°C, one počinju da troše energiju za održavanje toplote tela, što je prvi
korak u borbi protiv hladnoće. Energetski zahtevi rastu kako temperatura nastavlja da
opada. Kod mlečnih krava, ta dodatna energija dolazi prvenstveno iz hrane, ali deo
energije može biti preusmeren sa proizvodnje mleka na održavanje telesne toplote.
Goveda imaju efikasan sistem termoregulacije koji im omogućava da se nose sa hladnim
uslovima. Međutim, kada su temperature ispod tačke smrzavanja, energetski troškovi za
održavanje telesne temperature drastično rastu. Kako bi održale optimalnu telesnu
temperaturu, one smanjuju telesnu površinu koja je izložena spoljašnjoj temperaturi,
povećavajući mišićnu aktivnost ili drhtanje. Drhtanje je metabolički proces kojim se
generiše toplota, ali je energetski skup i utiče na potrebu za dodatnim unosom hrane.
Niske temperature generalno povećavaju apetit kod krava jer im je potrebna dodatna
energija da bi održale telesnu temperaturu. Međutim, ovo može predstavljati izazov ako
su zalihe hrane ograničene ili ako je kvalitet hrane loš. Povećan unos hrane, naročito
energije i proteina, može da pomogne kravi da održi mlečnost na zadovoljavajućem nivou.
S druge strane, ako životinja ne dobije dovoljnu količinu visokokvalitetne hrane, može
doći do pada proizvodnje mleka jer se energetske rezerve preusmeravaju na održavanje
vitalnih funkcija.
Krave su najproduktivnije na temperaturama između 5°C i 15°C. Kada temperature padnu
ispod ovog raspona, životinje doživljavaju tzv. hladni stres. Hladni stres izaziva
povećano oslobađanje hormona stresa, poput kortizola, koji može negativno uticati na
proizvodnju mleka. Povećan stres smanjuje imunološku otpornost krave, što može
dovesti do povećane učestalosti bolesti, kao što su mastitis i respiratorne infekcije,
što dodatno smanjuje proizvodnju mleka.
Produkcija mleka zahteva velike količine energije. U normalnim uslovima, energija iz
hrane koristi se za metabolizam, održavanje telesne temperature i proizvodnju mleka. U
hladnim uslovima, energetske potrebe se povećavaju, a ako hrana ne obezbedi dovoljno
energije, krava će preusmeriti raspoložive resurse na održavanje vitalnih funkcija,
što može dovesti do pada proizvodnje mleka.
Jedan od problema u hladnim uslovima je i smanjena efikasnost pretvaranja hrane u
mleko. Kod mlečnih krava, veći deo unete energije koristi se za održavanje metabolizma i
telesne temperature, umesto za sintezu mleka. Kako temperatura opada, smanjuje se i
efikasnost metabolizma, jer krava koristi sve više energije za održavanje telesne
toplote, ostavljajući manje energije za druge procese, uključujući laktaciju.
Negativan energetski balans može biti rezultat niskih temperatura, a on direktno utiče
na proizvodnju mleka. Krava koja ne unosi dovoljno energije ne može proizvesti mleko u
uobičajenim količinama. Energetski deficit može izazvati mobilizaciju telesnih
masti, što dalje može dovesti do problema kao što su ketoza ili gubitak telesne mase.
Dugoročno, ovo može negativno uticati na reproduktivnu sposobnost krava i njihovu
ukupnu produktivnost.
Savetodavac za stočarstvo PSSS Leskovac
mr Dejan Ranđelović
Leave a Reply