Avgust 2026. godine bio je najtopliji avgust u Srbiji od početka merenja, pokazala je analiza tima Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Ovogodišnji rekord nadmašio je prethodni, postavljen u avgustu 2024. godine, kada je oboren dugogodišnji rekord iz avgusta 1952. godine. Rekord koji je čekao 72 godine da bude oboren tako je pao dva puta u samo tri leta.
Nova studija Fizičkog fakulteta pokazuje da rekordno topao avgust nije slučajnost, već deo jasnog uticaja klimatskih promena. Prema rezultatima istraživanja, avgust sa ovakvim temperaturama danas je oko 39 puta verovatniji nego što je bio pedesetih godina prošlog veka.
Kako bi utvrdili u kojoj meri su klimatske promene uticale na učestalo obaranje temperaturnih rekorda, istraživači Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu sproveli su studiju atribucije.
Klimatolog Vladimir Đurđević naveo je da bi avgust kakav je Srbija imala ove godine u klimatskim uslovima iz 1950. godine bio gotovo nezamisliv događaj.
„Avgust kakav smo imali ove godine bio bi u klimi iz 1950. godine gotovo nezamisliv događaj, koji bi se u proseku očekivao jednom u oko 279 godina“, rekao je Đurđević.
U današnjoj, izmenjenoj klimi, dodao je, takav događaj može se očekivati približno jednom u sedam godina. To znači da su klimatske promene verovatnoću pojave ovako toplog avgusta povećale oko 39 puta.
Studije atribucije služe da utvrde u kojoj meri su klimatske promene doprinele konkretnim vremenskim ekstremima, odnosno koliko su određeni događaj učinile verovatnijim ili intenzivnijim. Rezultati ovog istraživanja stavljaju rekordni avgust 2026. godine u širi kontekst klimatskih promena.
One, kako se navodi, ne podrazumevaju samo postepeni porast prosečnih temperatura, već menjaju i same ekstreme, zbog čega veoma topli meseci i toplotni talasi postaju sve učestaliji.
Kada se uz rekordne temperature uzmu u obzir i posledice prateće suše, zaključak istraživanja je da avgust 2026. godine nije samo meteorološka zanimljivost, već i upozorenje.
„Zato je za zdravlje ljudi, poljoprivredu, energetiku, vodne resurse i svakodnevni život važno prilagođavanje na nove i posebno buduće uslove. Važno je i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte. Što se emisije brže budu smanjivale, to će biti manji rizik da današnji ekstremi postanu još češći i intenzivniji u decenijama koje dolaze. U suprotnom, prilagođavanje će u budućnosti postati još teže i još skuplje“, poručio je Đurđević.
Istraživanje Fizičkog fakulteta sprovedeno je primenom metodologije koju koristi međunarodna inicijativa World Weather Attribution.
Leave a Reply