Na teritoriji grada Leskovca postoji 139 mesnih zajednica, što je verovatno najveći broj koji ima neka opština ili grad u Srbiji. Milan Popović, šef Odeljenja za opštu upravu i zajedničke poslove, u razgovoru za Regionalnu informativnu agenciju JUGpress podseća da su mesne zajednice na teritoriji grada Leskoca obrazovane Odlukom Skupštine grada o obrazovanju mesnih zajednica, a istom Odlukom su jasno definisani poslovi mesne zajednice.
Svaka mesna zajednica je nezavisno, posebno pravno lice koje ima svoj pečat, svoj poslovnik, svoj statut i broji od 5 do 11 članova, u zavisnosti od vroja birača. Ovlašćeno lice u pravnom licu je predsednik saveta mesne zajednice, a sam savet rukovodi mesnom zajednicu. Svi saveti mesnih zajednica birani su neposredno na redovim izborima od strane građana i imaju pravo da raspoložu sredstvima koja dobijaju od grada Leskovca.
U 2025. GODINI IZDVOJENO 5 MILIONA DINARA ZA RAD MESNIH ZAJEDNICA
Što se tiče 2025. godine iz budžeta grada Leskovca je u toj godini za rad svih 139 mesnih zajednica opredelljeno 65 miliona dinara. Popović kaže da mesne zajednice imaju obavezu da usvoje finansijske planove, na šta saglasnost mora da da Gradsko veće. Sami saveti donose odluku o trošenju novca osluškujući potrebe građana na terenu, a sredstva se troše kroz obavezno donošenje odluke na sednici saveta i kontrolu na koji način ta sredstva troši, jer je savet, kao posredno plansko lice odgovorno za trošenje tih sredstava pred građanima i pred ostalim organima.
Finansijski planovi mesnih zajednica su javni, građani mogu da ih vide na zvaničnoj internet stranici Grada Leskovca, odnosno može se videti sa koliko sredstva raspolaže pojedina mesna zajednica. Na sajtu grada takođe se mogu videti i završni računi, usvojeni od strane saveta, tako da je transparentan i način na koji je potrošen novac.
Utrošena sredstva se pravdaju na sedam različitih finansijskih konta. Prvi su stali troškovi, gde spadaju troškovi telefonije, struje, interneta, voda, ukoliko mesna zajednica posebno ugovori neku uslugu, tipa potrošnja električne energije, ali se to ne odnosi na uličnu rasvetu kao što je bilo nekada. Takav način je bio doveo do blokiranja računa mesnih zajednica, jer nisu plaćali uličnu rasvetu, pa je bilo problema u funkcionisanju. Sada je to otklonjeno, račune je grad izmirio, ali i preuzeo obavezu plaćanja Konto specijalizovanih usluga nemaju sve mesne zajednice, to ima, npr. MZ Vučje, koja ima obavezu plaćanja i regulisanja obaveza na kupalištu, eventualno potreba za nekom geodetskom uslugom.
ŠTA SU “TEKUĆE POPRAVKE”
Tekuće popravke i održavanje je širok spektar, a tu spadaju sve tekuće popravke objekta mesne zajednice, krečenje, farbanje, sanacija, neko tekuće održavanje ulica, puteva, igrališta, dečjih mobilijara, odnosno za tekuće popravke i održavanje onoga što već postoji.
Konto materijal omogućava da se nabavi građevinski materijal kao što je cement, pesak, nešto što je potrebno za tekuće popravke i održavanje. Novčane kazne po rešenju sudova predviđa, samo ime kaže, plaćanje eventualnih kazni. Vuku se neki recidivi iz prošlosti, sitni, u suštini tu ne odlazi neki veći novac.
Konto Mašine i oprema se odnosi na ovaj kancelariski materijal, to su stolovi, stolice, računarska oprema, sve što ulazi u popis i to postaje osnovno sredstvo.
Širok konto je i opcija Ostale nekretnine i oprema, gde se većinom radi održavanje mobilijara i igrališta, ali i eventualna ugradnja novih elemenata, kao što su golovi, koš-table, klackalice i slično. I ovaj konto se evidentira i ulazi u popisne knjige na kraju godine, a na kraju godine se podnosi i završni račun.
Rok za podnošenje završnog računa je 30. mart. Popović pojašnjava da svaki savet mesne zajednice podnosi finansijski izveštaj o trošenju sredstava po kontima, gde se navodi šta je urađeno, kako je urađeno, u kratkim crtama po kontima i taj finansiski izveštaj usvaja Gradsko veće, koje je i zaduženo za kontrolu trošenja sredstava opd strane mesnih zajednica. Do sada su svi izveštaji usvajani, ali, ako bi se, hipotetički, desilo da se neki izveštaj ne usvoji, ta mesna zajednica u narednoj godini ne bi mogla da troši sredstva.
Ukoliko se ne dostavi završni račun na vreme, što je zakonska obaveza, plaćaju se kazne, a to ide po automatizmu. I u ovom slučaju mesna zajednica bi bila onemogućena da troši sredstva u narednoj godini.
KAKO JE TROŠEN NOVAC U PROŠLOJ GODINI?
Što se tiče utrošenog novca od planiranih 65 miliona dinara u 2025. godini, izvršenje je bilo preko 80%. U pomenutoj 2025. godini četiri mesne zajednice nisu potrošile ni jedan dinar, dok je par njih imalo mizeran utrošak koji nije prešao deset dinara. Popović pojašnjava da grad ne može da utiče na to kako će mesne zajednice da troše novac, nego da su to njihove samostalne odluke, a onaj novac koji se ne potroši, ostaje u budžetu grada.
„Mi imamo razgovore sa njima, otvori se diskusija, ali saveti mesnih zajednica su neposredno birani na izborima od strane građana. Mi nemamo polugu da nametnemo nekom kako će i koje odluke da donosi. To nam nije dozvoljeno, oni su rukovodstvo te mesne zajednice, oni donose odluke. Neki obrazlažu da ne mogu da stignu, neki obrazlažu da možda imaju potrebu, pa nemaju potrebu, jednostavno to je individualna stvar, u to se ne mešamo. Realizacijanije tako loša, ima pomaka, dobro je što svih 139 mesnih zajednica ima novac, dobro je što su sve razblokirane, u odnosu na ranji neki period, stavljene su na stabilne finanskijske noge, što jeste obaveza grada i Gradske uprave, a kako će oni dalje da se ponašaju u to nemamo ovlašćenje da ulazimo.“
Jedno su planovi, ali praktični rad je nešto drugo, može da se desi nešto neplanirano, da mesna zajednica treba da uloži novac u nešto što nije predvidela. U tom slučaju, kaže Popović, da uvek postoji rebalans.
„Oni podnose zahtev, a ako postoje sredstva u budžetu, mogu se obezbediti i dodatna sredstva. Može da se dogodi da se, ukoliko je neka mensa zajednica utrošila manje novca od planiranog, njihov novac usmerimo kod neke koja ima stvarnu i realnu potrebu. Suština je da mesna zajednica blagovremeno podnese zahtev i da, jednostavno, struka i zavisno od sredstava u budžetu to razmatra, a onda to ponovo ide do nivoa Gradskog veća, gde se radi Predlog izmene i dopune finansijskog plana i onda oni mogu da troše taj novac. Mislim da smo u 2025. godini imali 2-3 takve izmene, zavisno od potreba.“
Saveti mesnih zajednica se trude da novac najviše ulažu u neku sitniju putnu infrastrukturu, jednostavno sređuju, pošljunčavaju puteve, da malo pritežu objekte, da ih okreče, da urade fasadu, da unutra srede. U poslednje vreme su počeli po malo da kupuju i opremu, da imaju neki sto, neku stolicu, da mogu pristojno da organizuju sastanak, jer su neke druge prioritetnije stvari sredili.
„Mogu da kažem da je dosta objekata mesnih zajednica poslednjih godina sređeno, ali se vidi da uz pomoć ovih malih sredstava ima pomaka na bolje. Recimo, da krenemo od gradskih mesnih zajednica, Moša Pijade je kompletno sređena, utegnuta, Hisar, Marko Crni, Veternica, Kosta Stamenković, Veljko Vlahović, zatim Vinarce, Brestovac, Pečenjevce, itd… Gledali smo da u svakom većem mestu, pored grada, kao i seoskim sredinama, zajedno sa savetima, utegnemo objekte, da ti objekti pristojno izgledaju, da ljudi mogu da odu, da drže sastanak, da popričaju sa savetom, sa predsednikom. Paralelno sa tim, mi kao grad finansiramo i ulažemo u objekte mesnih kancelarija, negde su nam u istom objektu i mesna zajednica i mesna kancelarija, naročito u većim mestima“ dodaje Popović i tvrdi da su sve gradske mesne zajednice bukvalno obnovljene, sređene, okrečene, zamenjeni nameštaji i podovi, toaleti, a da je sve to bilo staro po 20, 30 pa i 40 godina.
GRAĐANI I MESNE ZAJEDNICE
On primećuje i da ima pomaka i u saradnji između građana i mesnih zajednica.
„Mi smo sa sređivanjem tih prostorija otvorili te prostorije za ljude. Građani dolaze, posebno u ovim većim sredinama, razmene mišljenja, mnogo dopisa stigne ispred saveta neke mesne zajednice za rešavanje nekih problema koji su u ingerenciji grada ili države, obično je to vezano za infrastrukturu, čišćenje kanala, vodotokova itd. Mnogo inicijativa stigne od tuda, pa nadležne gradske službe to uvaže i onda jednostavno ima i tu pomaka. Tu se vidi da građanin prvo ode do svoje mesne zajednice, daje informaciju predsedniku ili savetu šta je problem, a onda savet ide dalje. Imamo dosta dopisa i tu postoji neka komunikacija. Mislim da je dobro u Leskovcu razvijena mesna samouprava, a to je i definisano Zakonom o lokalnoj samoupravi.“
Leave a Reply