Žene i rad na poljoprivredi

LESKOVAC

Značaj analize radne snage i zaposlenosti članova poljoprivrednih gazdinstava pruža važne informacije o načinu korišćenja raspoloživog fonda rada na gazdinstvu, produktivnosti rada u poljoprivredi, značaju pojedinih izvora prihoda i njihovoj stabilnosti, kao i mnogim drugim važnim aspektima funkcionisanja gazdinstva kao osnovne socio-ekonomske jedinice na selu.
Popisom poljoprivrede u Srbiji je registrovano ukupno 628.552 porodičnih poljoprivrednih gazdinstva sa 1.416.349 lica koja su angažovana na poljoprivrednim poslovima u svojstvu članova gazdinstva ili stalno zaposlenih. Uz to, 3.000 gazdinstava je u vlasništvu pravnih lica i preduzetnika i na njima je zaposlano 26.279 lica. Imajući u vidu rezultate Popisa stanovništva iz 2011., prema kojima u Srbiji ima 2.487.886 domaćinstava sa 7.163.034 članova, sledi da približno svako četvrto do- maćinstvo u Srbiji poseduje gazdinstvo, te da svaki peti stanovnik Srbije ima (stalnu ili povremenu) aktivnost u poljoprivredi. I pored izuzetno dinamičnog procesa pražnjenja sela u Srbiji tokom druge polovine XX veka, navedeni podaci ukazuju da značajan broj srpskih domaćinstva još uvek ima relativno snažnu vezu sa poljoprivredom i selom.
Rodni jaz je prisutan u mnogim aspektima radne snage i rada na gazdinstvu, na štetu žena. Žene su ređe nosioci gazdinstava, menadžeri i stalno zaposleni na gazdinstvu, a više prisutne u izvršnoj radnoj snazi. Niz inicijativa na ekonomskom osnaživanju žena na selu u Srbiji bilo je fokusirano na njihovo formalno vlasništvo nad zemljištem i drugim resursima, kao preduslov za veću aktivnost i rast preduzetništva žena na imanju.
Relativno niska iskorišćenost raspoložive radne snage upućuju na to da u poljoprivredi Srbije dominira radno ekstenzivni tip poljoprivrede, mali posed, nisko produktivna poljoprivreda, te da znatan deo gazdinstava mora imati dodatne prihode iz nepoljoprivrednih sektora ili iz drugih izvora. Gazdinstva sa drugim profitabilnim aktivnostima su očekivano prisutnija na području Šumadije i Zapadne Srbije gde je veći broj domaćinstava sa gazdinstvom, manji fizički kapital po gazdinstvu i gde niz drugih parametara ukazuje na prikrivenu nezaposlenost. Prerada mleka, a potom voća i povrća su dominantni tipovi proizvodnje kroz koje se ostvaruje dodatni prihod, ali je značajno prisutan i prihod iz šumarstva. Model podrške poljoprivredi u EU, kojem Srbija teži, predviđa značajna sredstva za investicije u opremu, objekte i obuku gazdinstvima sa ambicijama u sektoru prerade na gazdinstvu. U Srbiji je proteklih godina podrška za te namene bila izuzetno niska, što usporava restrukturianje gazdinstava i rast njihove konkurentnosti. Dugoročno, takvi propusti imaju ozbiljne, suštinske posledice sa mnogo kompleksnijim uticajem nego što na prvi pogled izgleda – kašnjenje u primeni standarda kvaliteta, pad konkurentnosti, gubitak tržišta i niz drugih.

Mirjana Petrović, dipl.inž.polj.

1 Trackback / Pingback

  1. Žene i rad u poljoprivredi - JUGPRESS

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*