Trgovište: Budžet za građane ili za glas?

TRGOVIŠTE

Trgovište je jedna od najmanjih opština u Srbiji. Broj stanovnika se stalno smanjuje,  a na ovo iseljavanje najviše utiče ekonomska situacija. Veliki problem je i to što nema zainteresovanih investitora za otvaranje pogona  i novih radnih mesta.
Predsednik opštine Nenad Krstić rekao je da na teritoriji ove opštine živi oko 600 porodica bez ikakvih primanja i da mladi najviše odlaze iz Trgovišta.
A najvećim uspehom u prošloj godini smatra pomoć pri zapošljavanju mladih.

-Zahvaljujući saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje otvorena su nova radna mesta,-  rekao je Krstić i najavio da će ove aktivnosti biti nastavljene i u ovoj godini.

-Mogu da kažem da smo dobili značajne podsticaje, uspeli smo da vratimo fabriku Simpa u Radovnici, pojačali proizvodnju u Jumkovim pogonima, otvorili novu fabriku u Donjem Stajevcu, dali dosta podsticaja u oblasti poljoprivrede, izvršili asfaltiranje 17 kilometara puta ka Radovnici, vršimo rekonstrukciju predškolske ustanove,- objašnjava Krstić aktivnosti u prošloj godini.

-Naša izdvajanja za demografiju i populacionu politiku su značajna. Dajemo 30.000 mesečno ukoliko oba roditeljla ne rade, ako ne radi jedan roditelj onda je suma 20.000, a ukoliko rade oba roditelja dajemo 10.000 dinara. Ako je prvo dete, ta pomoće je u trajanju od godinu dana, a ako je drugo, onda je dve godine, za treće tri, kao i za četvrto i svako sledeće… Za rođenje deteta daje se interventno iz budžeta 30.000 za opremanje domaćinstva, kao i svaki pokušaj vantelesne oplodnje za roditelje koji nisu uspeli prirodnim putem da se ostvare kao roditelji. Za decu nezaposlenih roditelja omogućen i besplatan boravak u vrtiću, a ukoliko je zaposlen jedan roditelj onda je cena vrtića 50% niža. U slučaju da roditelji imaju više od troje dece bez obzira na njihov status, boravak sa njihove mališane u vrtiću je besplatan, – kaže Krstić.

Budžet opštine Trgovište za 2020 godinu planiran je u iznosu od 744.637.129,00 dinara.
Prema usvojenom dokumentu 235,644,984 dinara su sredstva koja dobijaju  iz transfera
sa viših nivoa vlasti.
Ali, građani sa kojima smo  razgovarali su ogorčeni. Kažu da je budžet za 2020.  godinu politički i predizborni, da je napravljen za direktni uticaj na biračko telo i zamagljenu kupovinu glasova, koja se, kažu,  preko ovog dokumenta legalizuje.

Smatraju da je budžet “malo fingiran” i ukazuju da je veliki deo sredstava u njemu  opredeljen za tzv. usluge po ugovoru, čak 50 miliona dinara.
Naši sagovornici kažu da je “ svima dobro poznato čemu ova stavka u budžetu služi”.
Kažu i da im ne bi bilo žao da taj novac “dadu narodu ”, koji ovde živi u velikom siromaštvu.

-To je ipak naše,- kažu.
Međutim, našim sagovornicima smeta način na koji se to čini. Tvrde da oni koji budu angažovani po ugovoru u opštini i javnim preduzećima moraju da trpe  ucene, pretnje, obaveza slikanja glasackog listica i licne karte .
Jedan od naših sagovornika kaže da sve to zna i iz ličnog iskustva.
– I ja sam jednom prilikom bio prinuđen na takvu stvar, ali sam sebi rekao dosta, podigao sam glavu i rekao nece me niko ponižavati za moj novac i novac mojih sugrađana,- prenosi nam svoje iskustvo.
Naši sagovornici ukazuju i da u budžetu postoji stavka od blizu 31 miliona dinara koja se odnosi na socijalna davanja. Kažu i da je velikom broju stanovnika Trgovišta potrebna pomoc u vidu socijalnih davanja.
Kažu i da je veliki broj radno sposobnih stanovnika, kojima je potrebna pomoc, kao i da “opštinski moćnici”  retko koga odbiju, možda i nikoga. Zameraju da je sve to, ipak, u svrhu kontrole načina na koji glasaju .
Kažu i da  je loš primer  izdvajanje za potsticaj firmama, da su u budžetu za 2020. godinu opredeljena sredstva od 30 miliona dinara i da ima loših primera, gde su sredstva  „trošena nenamenski“.
Kažu da se dešavalo da se pojave privrednici iz beloga sveta, opština im bez čvrstih garancija da sredstva i posle “povuci-potegni,  nit pare nit jare”.
Kao primer navode fabriku za izradu kesa. A sve im, kažu  “više miriše na to da će i investicija opštine u fabriku kolača otići niz Pčinju pravo u Egejsko more”.
Kažu i da se javne rasprave ne organizuju na pravi način, ali i kad bi se organizovale, retko bi se ljudi usudili da nešto kažu ili predlože, „da se ne zamere“ vlastima.

Prenose nam i da se opština dodatno zaduživala kod poslovnih banaka, ali da svrha  i namena tih sredstava nije poznata građanima. Nije im jasno ni čemu služi to zaduživanje.
Misle da je, pored ovolikog budžeta,  to zaduživanje “neki lični hir” i da “za tim nije bilo potrebe”.
Naši sagovornici smatraju i da sredstva od desetak miliona za sprovodjenje programa „javnih radova“  imaju istu svrhu kao i opredeljena sredstva za socijalna davanja, ili, kako kažu “ ako nekome „fali do penziju“ što , ocenjuju naši sagovornici “nije lose” kad ne bi bilo pritisaka i uslovljavanja.
Najmanja sredstva su  opredeljena za razvoj i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju, koja je od vitalnog značaja za Trgovište, iako se, ocenjuju naši sagovornici, “sa tim već možda i kasni “
Smatraju da budžet nije razvojni već “tapkajući“.

-Dok se ne ugasimo, samo troši dok ima,- kažu naši sagovornici.
Dodaju da je suvišno pričati o budžetu, jer je kod njega samo forma zadovoljena.
-Sve ostalo je volja pojedinca. Odbornici služe samo da bi podigli dva prsta, pa to i u našem „poletarcu“ (vrtić u Trgovištu)  deca više ne rade, nego pitaju učiteljicu bar nešto, – saglasni su naši sagovornici.
Kažu i da odbornici jedva čekaju da prođe sednica, jer ih naknada za rad u svakom slučaju čeka na kraju meseca i da ih mnogo ne zanima ni kako se pravi ni kako se troši budžet.

Lj. St.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Skeniranje lokalnih budžeta i korupcije na jugu Srbije” koji podržava CRTA. Stavovi izneti u njemu nisu stavovi CRTE

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*