Šta je to eska vinove loze i kako je tretirati

LESKOVAC

Ovih dana je sve aktuelnija pojava Eske u vinogradima koja se manifestuje kao hronični i akutni tip bolesti. Hronični oblik koji je češći odlikuje se sušenjem lišća i opadanjem, a akutni oblik je praćen iznenadnim sušenjem (apopleksijom) čokota.
Prethodno se smatralo da je ovo bolest starijih vinograda, starosti od osam do deset godina i starijih, međutim sve je češća pojava simptoma na mladim čokotima, starosti dve do pet godina. Ovo oboljenje prouzrokuje nekoliko patogena, simptomi se javljaju na listovima, lastarima i bobicama češće u uslovima suve i tople klime.
Na listovima dolazi do promene boje usled gubitka hlorofila. Samo glavni nerv zadržava zelenu boju, a između nerava lista javljaju se izdužene žute ili crvenkastosmeđe nekroze. Zaraženi listovi najčešće opadaju pre kraja vegetacije.
Zaraženi lastari zaostaju u porastu, venu i ne odrvenjavaju pa dolazi do izmrzavanja. Kod mladih zasada infekcija ovim patogenom dovodi do začepljenja sprovodnih kanala (ksilema), zato nastaje uvenuće i sušenje čokota naročito u leto za za vreme visokih dnevnih temperatura. Kod starijih zasada prisutni su i patogeni prouzrokovači truleži drveta. Najčešći patogen je Fomitiporia punctata koja dovodi do pojave bele truleži srži, koji se javlja kao karakterističan simptom ove bolesti na poprečnom preseku. Centralni deo je svetle boje i mek, oivičen zonom tvrdog drveta.
Na bobicama simptomi se javljaju u vidu sitnih pega tamne boje, koje se pri jačem napadu spajaju i dolazi do njihovog pucanja i sušenja. Time se znatno narušava sadržaj šećera i aroma zaraženih bobica.
Infekcija najčešće nastaje prilikom rezidbe, pogotovu kroz rane tokom oštre rezidbe ili rane nastale kao oštećenje nakon grada. Napadnuti čokoti opstaju više godina, nekad se bolest na zaraženom čokotu jedne godine ne pojavi, ali na kraju uvek dolazi so sušenja i propadanja celog nadzemnog dela.
Najvažnije je preduzimati preventivne mere za zaštitu od ovog patogena, koje obuhvataju:
korišćenje sertifikovanih loznih kalemova;
pri orezivanju ne praviti velike rezove;
tokom rezidbe dezinfikovati alat, makaze i drugi pribor 70%- tnim alkoholom;
premazivanje rana od rezidbe kalemarskim voskom, a orezane delove izneti iz vinograda i spaliti;
uklanjanje zaraženih čokota iz vinograda i njihovo spaljivanje.

Mirjana Petrović, mast.inž.polj.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*