Multietnički život i ekstremizam u Medvedji

MEDVEDJA

Iako je od ove debate prošlo više meseci, u Medvedji je sve ostalo isto, sem što su redovni lokalni izbori još bliži.

Regionalna informativna agencija JUGpress u Medveđi je organizovala debatu  pod nazivom „Multietnički život i ekstremizam“. U Domu kulture su svoj pogled na tu temu izneli Dušan Janjić, predsednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose, Bratislav Stamenković  predstavnik NVO sektora, Milan Stevanović, predsednik Skupštine opštine Medveđa, Goran Ivanović, zamenik predsednika opštine Medveđa, Lemja Đema, pomoćnica predsednika opštine Medveđa, Žika Pavlović, šef odborničke grupe Koalicije SNS – SPS – PUPS, i Zoran Jovanović, odbornik Srpskog pokreta Dveri.

  • Janjić

-Dokazano je da ne postoji direktna veza između multikulturne, etničke, verske sredine i ekstremizma,- rekao je Dušan Janjić i naveo primer savremene Poljske, koja uopšte nema Jevreje, a ima snažni antijevrejski ekstremizam.

-Ekstremizam ima svoje korene u mnogim drugim stvarima, kao što su socijalni, politički, itd., a tamo gde postoji zajednički život je lako zloupotrebiti te činjenice i koristiti ih. Antisemitizam u Poljskoj je nastao u doba kada je Poljska imala dosta Jevreja, a to je bilo pre Hitlera. Mi u Srbiji imamo nešto što se zove populizam i on se kod nas, od trenutka raspada Jugoslavije, preliva u etno-nacionalizam, odnosno etno-šovinizam. To je specifičnost svih nacionalnih grupa i sredina, što je bila reakcija na ostatke komunizma i socijalizma i pokušaj da se bude demokrata tako što će se biti antikomunista. To je bilo podržavno i sa zapada, i to je pobedilo. Populizam je kada vi narodu obećavate da će te mu rešiti sve probleme, ali razlike nastaju kada se uđe u to kako ćete ih rešavati. Najčešće populizam proizvodi autoritarna vlast, pa čak i pojedinci koji se nađu u vlasti mogu mimo svoje volje da budu stavljeni u ambijent lične volje autoritativne vlasti. Možda je najbliži populizmu koji vlada u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj upravo naprednjačka vlast. Široka struktura koja i ne može drugačije da radi osim u stalnim kontaktima sa masama. Ograničenje populizma je što se uvek javljaju nove potrebe, vi nemate resurse da ih hranite i onda dođe do neke faze kada se javi ekstremizam, desničarski, levičarski, svejedno, ali oba teško da mogu da se jave u Srbiji. Desničarski prostor je popunjen, a za levičarski nema onih klasičnih radnika, ono mladih što ima postaje svetski proleterijat, jer odlaze iz zemlje. Mi ćemo, hteli ne hteli, prisustvovati ovoj vrsti političkog spektra i borbe, jer povremeno dolazi do raznoraznih razloga delovi naroda nezadovoljni i to izbija upravo sada. To je refleks populizma, ali ne znate gde će ići, jer zavisi od toga ko ga artikuliše, a to su ipak političke stranke.

  • Kosovo i Metohija

Janjić je rekao i da je drugu polovinu 2017. i 2018. godinu obeležila ideja razmene teritorija u okviru rešavanja kosovskog problema.

-Ta ideja je nama donela jednu temu koja se više ne može izbeći. To je tema granice i kontrole teriotorija, a obnovila je strahove ljudi. Miloševićeva, Tuđmanova i Izetbegovićeva politika je bila urpavo to – borba za teritorije koje su pretežno nastanjene jednom etničkom grupom. Ta ideja u međunarodnoj zajednici nije naišla na prijem, ali to ne znači da su oni krenuli sami. Tu je bilo ozbiljne „upetljanosti“ francuske obaveštajne službe, diplomatskih krugova, političara… Ja sam u jednom mometnu razumevao zagovornike te teze, Vučića, Ramu i Tačija, jer je i kod njih stvorena predstava da to može da prođe. Po meni njihov glavni motiv je bio da mi nekako okončamo ovu dramu u tenzijama Priština-Beograd. Nije početni motiv bio da započnemo rat. E, sad, oni su upotrebili termin „konačno rešenje“, a u Evropi se kad čuju taj termin sete Hitlera i sve zablokiraju. Pogotovu Amerikanci. Očigledno je da mi imamo neke posledice pregovaranja te teme, da ozbiljnih teritorijalnih i etničkih intervencija neće i ne može biti, te da je sada glavni problem za vlast na obe strane kako da drži proces u okvirima normale, da ne ispadnu oni krivi za narušavanje. Mislim da ulazimo u fazu gde ne možemo očekivati direktnu obnovu dijaloga, biće komunikacije, Priština ide na izbore da iskoristi vreme kada se Evropa neće baviti nama, a verovatno će to i SNS uraditi.-

  • Stamenković: Šta se dešava na Kosovu

Bratislav Stamenković, predstavnik NVO sektora, koji je dosta, kako sam kaže, radio na teritoriji Preševa, Bujanovca i Medveđe u periodu posle konflikta, podsetio je da tzv. vojska za oslobođenje Preševa, Bujanovca i Medveđe pokušala da taj deo Srbije pripoji Kosovu ili dobije neki vid autonomije.

-Od razoružanja tih jedinica do danas ja nisam primetio neke ekscese. Mislim da taj ekstremni pokušaj jedne etničke grupe nije dao neki značajni rezultat i ne očekujem da će se nešto slično desiti u narednom periodu. Više me brine situacija na Kosovu, pogotovu što naša javnost nije dovoljno upoznata šta se tamo dešava, kao ni šta se potpisuje u Briselskim sporazumima. Prateći izjave zvaničnika sa obe strane mislim da se stvara ambijent straha i nesigurnosti kod običnih ljudi, koji ne vide stabilnu budućnost u narednom periodu. To smo već imali u 90-im, i imam utisak da se sada toi ponavlja, odnosno da su događaji u 90-im proizveli sadašnje. Mislim da je važno da niko nije smogao hrabrosti da se suoči sa onim što se dešavalo u njegovo ime. Sve strane se međusobno optužuju da su oni uzroci i vinovnici onoga što se dešavalo, a da niko na njihovoj strani ne snosi nikakvu odgovornost. Meni je neverovatno kako neko može da živi sa zločincem koji je okrvavio ruke i da ga pritom stavlja na pijedestal, pravdajući ih globalnom politikom ili drugom stranom. To je i razlog što i danas ne vlada poverenje među raznim etničkim grupama i predstavnicima naroda. Važno je i to što se od nas očekuje da zaboravimo šta se dešavalo u prošlosti, a prošlost je ono što nas prati. Ono što sada radimo, osetiće se u budućnosti.

  • STEVANOVIĆ: Uzrok podela – ekonomska situacija

Predsednik Skupštine opštine Medveđa Milan Stevanović govoreći konkretno o životu u Medveđi, istakao je suživot kao sveprisutno dešavanje.

-Mi radimo zajedno i svuda smo zajedno, bila to skupština, kafići, ulica, deca idu zajedno u školu, imamo i primere kumstva i bliskih porodičnih odnosa albanskih i srpskih porodica… Ekonomska situacija dovodi do razvoja ekstremizma i podela u društvu. Zato je važno da poboljšavamo društveni život u društvu, jer bi tako smanjivali i eventualne razlike.-

  • IVANOVIĆ: Mediji stvaraju zabunu

Goran Ivanović, zamenik predsednika opštine Medveđa, takođe ističe da u Medveđi nikada nije bilo ekstremnih dešavanja i ekscesa između raznih etničkih grupa koje tu žive.

-Mislim da razne političke predizborne kampanje ne mogu biti uzrok nastajanja nekog ekstremizma. Mi moramo da živimo zajedno, da sarađujemo između sebe i borimo se za bolji život pre svega mladih ljudi koji bi ostali na ovom prostoru. U tome nam mora pomoći i država. Što se tiče priča o razgraničenju, najviše ekstremizma se javlja kada jedni mediji kažu jedno, drugi drugo, treći treće, pa narod nije siguran šta je čuo. Ali, dok smo jedinstveni i jaki, mislim da to neće preovladati, da ćemo mi ostati kao primer za multietničost i slogu koja vlada u opštini Medveđa.-

  • Đema: Ekonomski razvoj – baza multietičke sredine

Lemja Đema, pomoćnica predsednika opštine Medveđa, je na početku svog izlaganja izrazila žaljenje što „više sa nama nisu bivši predsednik opštine Drašković i Ljuljzim Sahiti, ljudi koji su jako mnogo gradili dobre međunacionalne odnose, čvrste veze i imali strategiju za izlazak iz svake krize. Nadam se da ćemo svi mi uspeti da nastavimo taj put, a da je prioritet za opštinu Medveđa multietnička sredina, a da baza za to mora da bude ekonomski razvoj. U svim zemljama gde je mala stopa nezaposlenosti i visok prosečni lični dohodak ljudi su sa većim optimizmom i lakše nalaze rešenja kad dolazi kriza. Verujem da ćemo uspeti da Medveđu vratimo u neke tokove sa većim poslovanjima, ali tu je potrebna posebna politika i programi da bi se sprečila migracija stanovništva bilo koje nacionalnosti. Mi se kao nacionalna manjina stalno borimo da imamo veća prava. Inače, po zvaničnim podacima u Medveđi je 70-ih godina živelo 8.000 Albanaca, a da ih se 3,5-4.000 iselilo na Kosovo. Imamo jaku migraciju, odnosno dijasporu, gde oko 3.500 žive u Švajcarskoj, Nemačkoj i Americi. Svi oni imaju jak uticaj na događaje vezane za albansku nacionalnu manjinu. Danas nas muči ogroman problem, a to je pasiviziranje adresa stanovnicima koji su ovde živeli i imaju državljanstvo. Na primer, imate Ramadana Jakupija koji je radio u opštini 30 godina, izbrisali su mu adresu i nakon milion peripetija i tužbi je dobio opet. Nastavnica iz Banje, 70 godina stara, ima stan u Banji, ne može ništa da uradi… Vi ne možete da izbrišete 4.500 ljudi koji su iz Medveđe, a žive u Švajcarskoj. Imamo 3.000 ljudi koji su na Kosovu, a nemaju više ni ovu ni onu dokumentaciju, imamo ljude iz Peći i Đakovice za koje ne znamo kako su ovde dobili adresu! Mi pričamo o ljudima koji su ovde živeli i imaju imovinu. Njima ne trebaju adrese za pasoše, oni ne mogu npr. da imovinu prenesu na decu. Mi imamo neke cifre koje ne moraju da budu tačne, ali su alarmantne. Građani dolaze, zovu i mi smo o tom problemu informisali Vladu republike Srbije i planiramo da ih imamo još. Taj problem je prezentovan i u Briselu i u Vašingtonu, tako sada mi Albanci s juga težimo da učestvujemo u svim razgovorima u Briselu, kao i u svim drugim razgovorima, kako bi se rešio problem građana u Preševu, Bujanovcu i Medveđi. Drugi problem su diplome, jer mi u Medveđi imamo ljude koji su magistrirali, diplomirali, ali im diplome nisu priznate. Treći problem koji potenciramo je stopa zapošljavanja, jer, npr. u Distribuciji i Pošti ne radi ni jedan Albanac. Glas nezadovoljstva ne trebamo gurati pod tepih. Mi smo deo Medveđe, imamo iste probleme i želimo da se situacija ovde poboljša. Težnja svih nas u opštini je da se problemi rešavaju u hodu, da nastavimo dugoročnu tradiciju i da svi budemo zadovoljni. Za sve je potreban novac, ideja i vizija.

  • Pavlović: Razlike, a ne sukobi

Šef odborničke grupe Koalicije SNS – SPS – PUPS Žika Pavlović ima veliko političko iskustvo, jer je još od 1994. godine na nekim političkim funkcijama, u vlasti i opoziciji.

-Saradnja na nivou opštinske vlasti je dobra. Kod nas je bilo mnogo pokušaja tokom ratnih dešavanja na prostoru oko Medveđe, ali mi nismo imali međunacionalne ekscese i sukobe. Imali smo različita mišljenja i stavove, ali nijednog momenta nije bilo da je nečiji život ugrožen zato što je to Srbin ili Albanac. Ima slučajeva gde su ljudi sa obe strane nezadovoljni, ali ekstremizma u Medveđi nema. Ako se i ima neke pojave protiv njih ćemo se boriti tako što će svako u svom narodu ukazivati na te ekstremne pojave. Što se ovih pasiviziranih adresa tiče, mislim da bi tu albanska nacionalna manjina trebala da prva kaže na koji su način prijavljivani ljudi koji su dolazili sa šireg prostora Kosova na teritoriju opštine Medveđe, da li je to struktura stanovništa kojoj je Medveđa samo prolazna stanica, kako bi dobili dokumenta i otišli u svet ili je cilj neke organizacije da menjaju etničku sliku. Ako je to cilj, onda to sigurno stvara reakciju sa druge strane. Ne mogu ja kao Srbin da napadnem Albanca koji je prijavio 10, 20 , 30 Albanaca sa Kosova i Metohije da su na njegovoj adresi… To treba sam Albanac da uradi i onda to neće smetati ni Srbinu. Ovako Albanci misle da ko god se obriše sa adrese je upereno protiv svih Albanaca, ali je upereno samo protiv onih koji su dolaskom tu želeli da poremete neko stanje, nacionalnu strukturu i nacionalne odnose. Niko od Srba neće imati ništa protiv da neko ko ima roditelje, zemlju, kuću, a možda se rodio na Kosovu ili u inostranstvu da se prijavi ovde. Ali oni koji nemaju nikakve veze… Mislim da ima takvih. Ako svako sa svoje strane očisti viziju takvog stanja, onda će da se stvore manji razlozi za pojavu ekstremizma. Problem može da reši i policija, ako ga je ona i stvorila sa dozvoljavanjem takvih slučajeva. Ali, nema logike da naš birački spisak ima 10.500 birača, a popis iz 2011. ima 8.000. U Medveđi nije od strane Albanaca 100% bojkotovan popis… Sa spiska možete da izbrišete samo onog ko sam to zatraži ili ako neko donese umrlicu. Albanci u najvećem slučaju to ne rade, pa smo imali slučaj da glasa osoba koja ima 102 godina, a da imamo ljude koji su stari i po 115 godina na biračkim spiskovima. Taj problem neko mora da raši, republička, lokalna vlast, ne znam, ali je činjenica da je mnogo mladih napustio Medveđu. Nisam zadovoljan i time šta smo uradili sa zapošljavanjem mladih, jer ne možemo samo da ih zaposlimo u lokalnoj samoupravi. Ovde mora da se dovede neki strani investitor, kako bi se mladi uposlili. Mi imamo sela sa 3-4 stanovnika, za deset godina imaćemo trećinu sela na teritoriji opštine bez stanovnika. A šta će nam teritorija bez stanovnika? Što se tiče granica, mislim da država brine o tome, a da nam prava informacija šta će da bude još uvek nije stigla.

  • JOVANOVIĆ: Država ne funkcioniše

Zoran Jovanović, odbornik Srpskog pokreta Dveri, žali što nema više ovakvih debata.

-Kod nas nema međunacionalnih problema i nadam se da će tako ostati. Kod nas je najveći problem nedostatak funkcionisanja pravne države. On se reflektuje po svim segmentima. Jedan od njih je pasivizacija adresa, a prijavljivanje ljudi sa Kosova je bio biznis ljudi iz policije. To sam i na svojoj koži osetio, jer kad sam to prijavio kabinetu ministra policije, kod mene su poslali pet policajca da mi pretresu stan i saznaju odakle mi ti podaci. Pritom je policija potvrdila moje reči. Dalje, za četiri godine mi nismo uspeli da otvorimo nijedno novo radno mesto niti postoje planove da se mladi zapošljavaju. Za četiri godine nijedan zvaničnik vlasti iz Beograda nije došao ovde. Predsednik opštine od pet dana četiri je u Beogradu, koji je smisao tih putovanja, gde su investicije, gde su ljudi?  Mladi rade na osnovu nekih privremenih ugovora, ne ide im radni staž… Ekonomski deo će biti okidač za neke ozbiljne probleme i to je ključ za opstanak svih nas.-

Ovu debatu je podržao OEBS.

  1. S.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*