Laura Saitović: I DALjE VLADAJU STEREOTIPI

Laura Saitović, aktivistkinja NVO „ROSA“ za „Novu Našu reč“

Laura Saitović je koordinatorka na projektu “Preventivno delovanje u cilju sprečavanja preranih brakova kod Roma u Jablaničkom okrugu” , koji sprovodi Udruženje građana „Romska obnova, saradnja i alternativa“ (ROSA) . Ovaj projekat svojevremeno nije podržao grad Leskovac, ali jeste Evropski PROGRES. a zatim i belgijska humanitarna organizacija „Tearfund“.
Laura Saitović je i zdravstvena koordinatorka, supruga i majka. Aktivistkinja. Upravo zbog svega ovoga čime se bavi , i šta jeste, pomažući svojoj romskoj zajednici, ali i zbog svog društvenog i ljudskog angažmana, ona jeste prava osoba za ovaj novogodišnji intervju, koji ima za cilj da nas podseti da je nekome tu, pored nas, potrebna naša pomoć i podrška. U porodici, komšiluku, ulici, gradu, zajednici ili široj zajednici ljudi . Zato je, između ostalog, potrebno i da ljudi koji žive i rade u skladu sa tim principima budu vidljiviji.
NNR: Kako vidite položaj Romkinja danas u Srbiji i u Leskovcu?

L.Saitović : – Postoje pomaci u položaju Romkinja. Ali, to su veoma mali pomaci i teško da to obična žena Romkinja može da oseti. I dalje vladaju stereotipi i predrasude prema Romkinjama u našoj zemlji pa i u našem gradu. Malo je Romkinja koje su uključene u društveni život. Obrazovane Romkinje nemaju posla, ali ima i onih Romkinja, kojima supružnik ili porodica ne dozvoljavaju, iz ovih ili onih razloga, da se uključe u taj neki društveni život ili da rade. Po nepisanom pravilu, Romknje su zadužene da se brinu o porodici i deci, a muževi za posao i ekonomsku sigurnost. Žene Romkinje u više od 60% trpe nasilje u porodici, kako fizički tako i psihički, ali je u svemu tome problem jer one razmišljaju na način „Da to tako mora da bude“. Ekonomski su zavisne od supružnika i podložne su svojim muževima. One psihičko nasilje u porodici i ne prepoznaju , seksualno nasilje još manje.
Organizacije civilnog društva, u domenu svojih mogućnosti, se trude da promene na bolje položaj Romkinja i da one , pre svega, budu vidljive, ne samo u svojoj zajednici već uopšte u društvu. Potrebno je da se Romknje uključe u donošenje odluka koje su bitne za njih, u kreiranju politika prema zaštiti žena.
Grad Leskovac ima usvojene lokalne akcione planove za poboljšanje položaja žena Romkinja, ali se taj akcioni plan nikada nije primenjivao niti budžetirao.

NNR: Romkinje su višestruko diskriminisane, kako promeniti tu sitauciju?

L.Saitović : – Na žalost, mnoge Romkinje ne znaju šta je diskriminacija, niti je prepoznaju. Romkinje nisu informisane, i ne znaju svoja prava. Prema dugogodišnjem iskustvu i radu sa Romakinjama u zajednici, romske žene doživljavaju višestruku diskriminaciju – zato što su siromašne, zato što su pripadnice manjinske društvene grupe i zato što su žene, a diskriminacija dolazi od strane institucija, šire društvene javnosti, ali se na žalost javlja i unutar lokalne romske zajednice i unutar same romske porodice.
NNR: Koliko na promenu stanja može da utiče država, grad, a koliko same romskse zajednice i porodice pojedinačno?
L.Saitović : – Itekako mogu svi da pomognu. Država na osnovu zakona, lokalna samouprava implementacijom lokalnih akcionih planova, a romska zajednica edukacijama i direktnim kontaktima . Veoma je bitan pristup samoj romskoj zajednici, porodici, razumeti kulturu Roma i na taj način pokušati da se promene loše navike i svest samih Roma. U tome moraju da učestvuju žene Romkinje, koje su emancipovane, uključene u društvo, romske organizacije ali i institucije sistema. Žene Romkinje mora da se obrazuju, osnaže i na kraju zaposle.

NNR: Bavite se intenzivno problemom ranih brakova kod Romkinja, kako promeniti situaciju?
L.Saitović : – Lično se borim da romskim roditeljima promenim svest, jer deca nisu svesna u šta ulaze. Zato veliki značaj stavljam na roditelje da vaspitavaju decu od malena, da ih socijalizuju, da ih podrže u školovanju. Većina romskih roditelja su i sami prošli kroz to, a opet prave istu grešku sa svojom decom, zato smatram da je veoma bitno da se vrše edukacije i ukaže na problem i posledice problema ranog stupanja u brak. Ukazati na zdravstvene, ekonomske i socijalne posledice ranih brakova.

NNR : Kako ubediti romske devojčice, i njihove porodice, da je jako važno da se školuju i da ne ulaze u brak premlade?
L.Saitović : – Kroz pozitivne primere devojaka, žena, koje su završile škole i koje rade, ukazati im na zdravstsvene posledice, opasnosti preranog porođaja, ali i na nasilje u porodici koje donose rani brakovi.

NNR : Koliko ovaj problem razumeju njihove majke?
L.Saitović : – U direktnom razgovoru na radionicama, u porodicama, majke i te kako razumeju ovaj problem, razmišljaju o tome i žele da se bore za svoje decu. Romkinje žele da svojim ćerkama budu podrška , one razgovaraju sa njima , spremne su da se druže sa njima, prate na društvenim mrežama, a sve u cilju kako bi ih sprečile da se rano udaju.
Na žalost, ima i veliki broj onih majki koje ne mare, bez obzira što su i one same rano stupile u brak i znaju sa kojim sve problemima će se suočiti njihovo dete stupanjem u rani brak.

NNR: Da li bi šira društvena zajednica trebala da se uključi u rešavanje ovog problema i kako?
L.Saitović : – Najpre je potrebno razumevanje šire društvene zajednice o ovom problemu koji romska zajednica ima. Potrebna je podrška u rešavanju problema, a ne osuda, već da zajedničkim snagama pokušamo da rešimo ovaj problem .

NNR : Koja je Vaša poruka Romkinjama i svim ženama za praznike koji su u toku ili nas očekuju i na početku Nove godine?
L.Saitović : – U ovim prazničnim danima , ŽENE, UŽIVAJTE! Uživajte u druženju sa porodicom! Zaboravite na trenutak probleme. Jer problema će uvek biti, bez njih život i nije interesantan. Budite radosne i vesele.
Romkinje, budite podrška svojoj deci , budite im podrška u edukovanju, usavršavanju i nastojte da vidite decu i sebe kao pobednike,odnosno obrazovane, vaspitane, emancipovane, drugačije, zrele ljude.
Budite jake, uključite se u sve sfere društvenog života i borite se za svoja prava!
I na kraju, želim svima Srećnu i blagoslovenu Novu godinu, puno uspeha u privatnom i poslovnom životu, i puno više međusobnog razumevanja .
Razgovarala Ljiljana Stojanović

Ovaj tekst je deo projekta MLADI ROMI-ODRASTANJE KROZ PRIMERE koji sufinansira Ministarstvo kulture i infiormisanja

1 Trackback / Pingback

  1. Laura Saitovic: I dalje vladaju stereotipi - JUGPRESS

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*