Kraj nevolja sa Tulovskom rekom

LESKOVAC

U ataru Guberevca, tik uz Koridor 1o, u toku su radovi na izgradnji rasteretnog kanala, odnosno Tulovske reke, za koje grad Leskovac izdvaja 25, a Preduzeće ”Srbija vode”- 2o miliona dinara.
Pregovori i pripreme za početak realizacije kapitalnog projekta, kako reče gradonačelnik -nedosanjanog sna mnogih, trajali su gotovo godinu dana. Za to vreme radilo se na eksproprijaciji, pribavljanju brojnih dozvola i saglasnosti. Izgradnja rasteretnog kanala, što podrazumeva proširenje i uredjenje  korita Tulovske reke, koštaće 45 miliona dinara. Grad Leskovac i Preduzeće ”Srbija vode” ulažu po dvadeset, plus pet miliona na ime PDV-a, koji će platiti lokalna samouprava:
–          Tulovska reka nam je godinama stvarala nevolje, ali počeli smo stvaranje uslova za njeno ”kroćenje”. Rasteretni kanal biće dug 2,4 kilometra, da bi se sva sela, Žižavica, Donji i Gornji Guberevac, Badince i druga, mnogo puta plavljena, zaštitila od velikih, pa i takozvanih ”stogodišnjih voda”. Biće napravljen potpuno novi kanal, kojim će sva količina atmosferskih padavina,oticati direktno u Južnu Moravu.
Rok za izvodjenje radova je sedam meseci, a povereni su vlasotinačkom preduzeću ”PSV”:
–          Kanal će biti dubok četiri metra, sa kosinama 1:3, a u kruni će biti širok 16 metara. Raščišćena je mnogo veća površina od one koju zauzima samo korito, pošto ćemo raditi dva zaštitna nasipa i pristupne puteve. Biće izgradjena i barijera, kako se vo da iz Morave, kad nadodje, ne bi vraćala u kanal.  Zbog toga je ovo potpuno bezbedan projekat, ističe Jovan Cvetković, predstavnik izvodjača radova.
Izgradnjom rasteretnog kanala, podsetio je Cvetković, štite se i prigradska naselja Ančiki i Bobište, pošto se višak vode iz Tulovske reke, dosad odlivao u Kanal ”Bare”, koji je potom redovno plavio ovaj deo grada.
Iako je Javno preduzeće ”Urbanizam i izgradnja” projekat za izgradnju rasteretnog kanala odavno završila, do početka radova, prošlo je više od godinu dana:
–          Procedura je dugo trajala, jer je valjalo pribaviti saglasnost svih javnih preduzeća, pre svega, republičkih, ali smo morali da uradimo i hidrološku studiju. Novac za njenu izradu morao je biti odobren Planom javnih nabavki, pa je tek onda Gradjevinski fakultet iz Niša, počeo  rad na njoj. Nakon toga, isposlovali smo gradjevinsku dozvolu, uz saglasnost Puteva Srbije i koridora, pošto trasa kanala ide ispod auto puta. Uporedo sa tim, radilo se na eksproprijaciji, a sve ove radnje oduzele su mnogo vremena,- pojašnjava direktor, Novica Nikolić.
Korito rasteretnog kanala biće ”prirodno”, a samo na pojedinim deonicama, zbog rizika od urušavanje zemlje, popločano.

N.S.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*