LESKOVAC
U ataru Guberevca, tik uz Koridor 1o, u toku su
radovi na izgradnji rasteretnog kanala, odnosno Tulovske reke, za koje grad
Leskovac izdvaja 25, a Preduzeće ”Srbija vode”- 2o miliona dinara.
Pregovori i pripreme za početak realizacije
kapitalnog projekta, kako reče gradonačelnik -nedosanjanog sna mnogih, trajali
su gotovo godinu dana. Za to vreme radilo se na eksproprijaciji, pribavljanju
brojnih dozvola i saglasnosti. Izgradnja rasteretnog kanala, što podrazumeva proširenje
i uredjenje korita Tulovske reke, koštaće 45 miliona dinara. Grad
Leskovac i Preduzeće ”Srbija vode” ulažu po dvadeset, plus pet miliona na ime
PDV-a, koji će platiti lokalna samouprava:
– Tulovska
reka nam je godinama stvarala nevolje, ali počeli smo stvaranje uslova za njeno
”kroćenje”. Rasteretni kanal biće dug 2,4 kilometra, da bi se sva sela,
Žižavica, Donji i Gornji Guberevac, Badince i druga, mnogo puta plavljena,
zaštitila od velikih, pa i takozvanih ”stogodišnjih voda”. Biće napravljen
potpuno novi kanal, kojim će sva količina atmosferskih padavina,oticati
direktno u Južnu Moravu.
Rok za izvodjenje radova je sedam meseci, a
povereni su vlasotinačkom preduzeću ”PSV”:
– Kanal će
biti dubok četiri metra, sa kosinama 1:3, a u kruni će biti širok 16 metara.
Raščišćena je mnogo veća površina od one koju zauzima samo korito, pošto ćemo
raditi dva zaštitna nasipa i pristupne puteve. Biće izgradjena i barijera, kako
se vo da iz Morave, kad nadodje, ne bi vraćala u kanal. Zbog toga je ovo
potpuno bezbedan projekat, ističe Jovan Cvetković, predstavnik izvodjača
radova.
Izgradnjom rasteretnog kanala, podsetio je
Cvetković, štite se i prigradska naselja Ančiki i Bobište, pošto se višak vode
iz Tulovske reke, dosad odlivao u Kanal ”Bare”, koji je potom redovno plavio ovaj
deo grada.
Iako je Javno preduzeće ”Urbanizam i
izgradnja” projekat za izgradnju rasteretnog kanala odavno završila, do
početka radova, prošlo je više od godinu dana:
– Procedura je
dugo trajala, jer je valjalo pribaviti saglasnost svih javnih preduzeća, pre
svega, republičkih, ali smo morali da uradimo i hidrološku studiju. Novac za
njenu izradu morao je biti odobren Planom javnih nabavki, pa je tek onda
Gradjevinski fakultet iz Niša, počeo rad na njoj. Nakon toga, isposlovali
smo gradjevinsku dozvolu, uz saglasnost Puteva Srbije i koridora, pošto trasa
kanala ide ispod auto puta. Uporedo sa tim, radilo se na eksproprijaciji, a sve
ove radnje oduzele su mnogo vremena,- pojašnjava direktor, Novica Nikolić.
Korito rasteretnog kanala biće ”prirodno”, a
samo na pojedinim deonicama, zbog rizika od urušavanje zemlje, popločano.
N.S.
Leave a Reply