Kako skladištiti voće, a kako žitarice

LESKOVAC

Tokom čuvanja plodova jabučastog voća pojavljuje se nekoliko oboljenja, pri čemu neka od njih vode poreklo od infekcije koja je ostvarena još u voćnjaku, dok su druge često povezane sa postupkom manipulacije tokom berbe i transporta. Na mnoga oboljenja uticaj imaju uslovi pri čuvanju i prodaji.
Mrku ili crnu trulež plodova jabučastog voća prouzrokuje Monillia fructigena, koja može zaraziti već mlade plodove, ali je opasnija kao prouzrokovač truleži starijih plodova ili plodova u skladištu, posebno onih koji su oštećeni od insekata, jakog sunca ili drugih faktora. Početni simptomi gorke truleži na plodu jabuke su u vidu malih okruglastih pega, svetlo-braon boje, koje se u povoljnim uslovima za razvoj parazita uvećavaju, postajući skoro potpuno kružne i nešto utonule u centru, formirajući na taj način tanjirasto udubljenje na površini ploda. Gljiva u obolelom tkivu formira toksine koji plodu daju gorak ukus. Pri preseku ploda jabuke, ispod razvijene pege na površini, uočava se trulo tkivo koje se ka semenoj loži širi u obliku kupe, pa deo trulog tkiva ima oblik latiničnog slova v.
Siva plesan se razvija na plodovima koji su oštećeni tokom berbe, transporta ili kasnijom manipulacijom. Simptomi oboljenja se pojavljuju u vidu svetlo ili tamno braon pega, tkivo je čvrsto ili sunđerasto, a trulo tkivo nije jasno odvojeno od zdravog, te u uslovima visoke vlažnosti dolazi do intezivne sporulacije gljive i formira se obilna belosiva micelija.
Zelena plesan je česta na plodovima jabučastog voća pre berbe, kao i tokom čuvanja. Štetnost ove pojave nije samo u propadanju plodova, već i nemogućnosti da se oni iskoriste za preradu, jer ova gljiva produkuje mikotoksine koji negativno utiču i na kvalitet voćnog soka.
Da bi se uspešno sačuvali plodovi jabuke i kruške, neophodno je primeniti nekoliko mera koje predstavljaju kompleks zaštite jabučastog voća tokom vegetacije, berbe, transporta i skladištenja. Tokom vegetacije potrebno je primenjivati sve preventivne i hemijske mere zaštite u optimalno vreme. Značajno veliku ulogu ima poslednje hemijsko tretiranje pred berbu plodova, fludioksonilom, kao fungicidom širokog spektra delovanja. Prema uzročnicima bolesti ploda jabuke i kruške predstavlja racionalno rešenje za navedene bolesti. Vreme berbe, odnosno stepen zrelosti plodova je kritičan faktor za njihovo uspešno čuvanje. Za čuvanje je potrebno brati čvršće plodove, pre pune zrelosti, jer su tada manje podložni mehaničkim povredama i lako se transportuju. Prilikom berbe, transporta i manipulacije plodova izbegavati svako povređivanje pokožice. Oštećene plodove odvojiti i odstraniti pre unošenja zdravih u skladište. Posvetiti veliku pažnju čistoći ambalaže, ne dozvoliti da se u gajbicama nalaze ostaci ranije čuvanih plodova. Potrebno je preduzeti sve fitosanitarne mere koje obezbeđuju čistoću skladišta. U uslovima kada je moguće kontrolisati atmosferu u skladištu, pre svega temperaturu i vlažnost, ali i sadržaj kiseonika, osigurava se minimalno disanje plodova i time povećava otpornost prema napadu patogenih organizama.

SKLADIŠTENjE ŽITARICA

Da bi poljoprivredne proizvode sačuvali u zdravstveno ispravnom stanju za upotrebu najvažnije su preventivne mere koje treba svaki proizvođač da sprovede. Čuvanje i skladištenje žitarica nije jednostavno zbog toga što su žitarice podložne kvarenju a posebno napadu raznih skladišnih štetnih organizama. Prostorije koje se koriste za skladištenje treba da budu suve, sa određenom temperaturom i mogućnošću da se lako provetravaju.
Najveći problem i žarišta novih infekcija, kao i napada štetočina predstavljaju neutrošene zalihe žitarica koje postoje u skladištu. Ako u skladištu već postoje poljoprivredni proizvodi iz prethodne proizvodne godine, treba ih iskoristiti ako su za upotrebu ili obavezno fizički odvojiti od nove robe. Skladište treba detaljno očistiti od ostataka proizvoda, prašine, paučine, sve pukotine i udubljenja na zidovima, tavanici , podu treba zatvoriti, jer u tim pukotinama mogu ostati štetočine i izvršiti zarazu novih proizvoda. Nakon toga obavlja se higijensko krečenje tavanice i zidova, a za tretiranje praznih skladišta mogu se koristiti sledeći insekticidi : Actellic 50 EC u količini od 0,75-1,5 ml/m ² uz dodatak 25-150 ml vode na m ² ; Etiol tečni koncentracije 0,2-0,3 % (20-30 ml u 10 l vode) uz utrošak 7-8 l emulzije na 100 m² . Prilikom tretiranja obavezno je da proizvođač koji obavlja tretiranje koristi zaštitna sredstva , zaštitno odelo, rukavice, obuću, masku zbog velike otrovnosti ovih preparata.
U ovako pripremljeno skladište unose se samo zdravi proizvodi koji nisu zaraženi i koji imaju manji procenat vlage, ispod 12%. Manji procenat vlage onemogućava razmnožavanje i razviće većine štetočina u skladištu. Povoljna temperatura za razvoj skladišnih štetnih organizama je u intervalu od 15 – 35 stepeni. Van ovih granica usporava se razmnožavanje i razviće a ako se desi da ekstremne temperature traju duže može doći i do uginjavanja štetočina. Proizvodi koji su zaraženi ne smeju se unositi u skladište da ne bi došlo do njihovog širenja na nezaražene proizvode.
Prilikom berbe kukuruza treba obratiti pažnju na prisustvo plesni na klipovima. Najčešće se javljaju gljive Fusarium sp. i Aspergilus flavus. Simptomi koje izaziva Fusarium su u vidu plesni bele do ružičaste boje, često se dešava ako je jača zaraza da se komušina slepi uz klip kukuruza. Vrste roda Fusarium sintetišu veliki broj fuzariotoksina. Simptomi koje izaziva gljiva Aspergilus flavus su u vidu plesni zeleno žute boje i više se javljaju u sušnim godinama, pri čemu ove gljive mogu da izazovu lučenje mikotoksina, aflatoksin . Mikotoksini predstavljaju sekundarne metabolite gljiva koji se termičkom obradom ne mogu uništiti i ostaju trajno u biljci i njenim proizvodima. Toksikogene gljive najčešće vrše infekciju klipova kukuruza koji su oštećeni zbog prisustva štetočina kao što su kukuruzni plamenac ili pamukova sovica.
Proizvođači beru kukuruz u klipu ili u zrnu, a preporuka je da prilikom berbe kukuruza, kukuruz treba brati kada je vlaga zrna manja posebno kod kukuruza koji se bere u zrnu zbog toga što uglavnom proizvođači skladište kukuruz na beton gde je moguća pojava kondenzacije a samim tim povećanje vlažnosti i pojava plesni. U najvećem broju slučajeva ranija setva znači i manju koncentraciju mikotoksina. Ne treba ostavljati klip da se suši na njivi zbog pucanja zrna, jer su takva oštećenja mesta infekcije patogenim gljivama.
Tokom godine skladišta treba redovno čistiti, kontrolisati uskladištene proizvode da li ima prisustva štetnih organizama, provetravati kako bi se temperatura u skladištu snizila. Ako se utvrdi prisustvo plesni na kukuruzu takve klipove treba odstraniti iz skladišta.

Mirjana Petrović, mast.inž.polj.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*