Diskriminacija žena je u porastu

LESKOVAC

• Okružuju nas oglasi u kojima se za radno mesto traži da osoba ne bude starija od 30 ili 40 godina ili da ima atraktivan izgled.

• Da li su žene starije od 50 godina posebno diskriminisane zbog svoje životne dobi, pitali smo poverenicu za zaštitu ravnopravnosti Brankicu Janković.


…“Jedan od tipičnih primera gde je žena preko 50godina prikazana u jako ružnom svetlu je slučaj u kojem je odbornik Skupštine Smedereva diskriminisao je gradonačelnicu Smedereva Jasnu Avramović na osnovu pola i godina rekavši „Bilo bi dobro da gradonačelnik bude A.P, mlad i častan, umesto naduvene i histerčne babe“…O slučaju “Jutka”- suvišno je reći – to je pravo live patrijarhata, ali dobro je da je pravda stigla barem u slučaju Marije Lukić“, kaže Brankica Janković u odgovoru na pitanja novinara Nove Naše reči.


NNR: – Kakva su iskustva poverenika za zaštitu ravnopravnosti vezna za ovu vrstu diskriminacije?

Janković: – Živimo u svetu u kojem se mnogo toga vezuje za ideal mladosti, a nažalost za ženu koja ima preko 50, to je vreme kada najlakše gubi i najteže nalazi posao. One žene koje rade, neretko se suočavaju se sa stereotipima da su nedovoljno produktivne, da češće izostaju, da su bolesnije, nezainteresovanije za učenje… Rezultat toga je diskriminacija. Nije slučajno da svetske studije “ejdžizam” stavljaju na treće mesto velikih predrasuda, odmah nakon rasizma i seksizma. Takođe granica za ejdžizam više nije 50+ već 45 pa čak i 40 godina. Sve češće se zaboravlja na vrednosti koje sa sobom nosi iskustvo. Diskriminacija žena preko 50 prisutna je na svim poljima ali je načešća na tržištu rada. Nemogućnost pronalaska posla ili gubitak posla u godinama kada osoba i dalje može da radi, ima višestruke posledice – od osiromašenja i ugrožavanja ezistencije, preko socijalne izolacije, do gubitka samopoštovanja. Zbog toga,ukoliko ne budemo radili na razgrađivanju predrasuda i stereotipa ove vrste sve više ćemo biti izloženi distanci koja dodatno vodi socijalnu isključenost i siromaštvo.

NNR: – Da li imate pritužbe zbog diskriminacije po osnovu starosti žena u procesu traženja posla?

Janković: – Naravno, okružuju nas oglasi u kojima se za radno mesto koje bi mogao da obavlja svako, traži da osoba ne bude starija od 30 ili 40 godina ili da ima atratktivan izgled. Navešću vam primer “ugledne” zdravstvene ustanove koja je tražila za radno mesto medicinske sestre samo osobe koje nisu starije od 35 godina. Utvrdili smo da je reč o direktnoj diskriminaciji i tražili da se diskriminatorski uslov ukloni. Imali smo i pritužbe u kojima se zbog godina osporava radna sposobnost, to je slučaj slučaj medicinskih setara iz Prijepolja, gde je direktor јedne zdravsvene institucije smatrao da zbog svojih godina starosti one nisu sposobne da savladaju nove elektronske evidencije pa su zbog toga prebačene na niža radna mesta. I ovde smo utvrdili diskriminaciju i one su, nakon sudske presude vraćene na svoja radna mesta.

NNR: – Da li i na koji način, zakonodavac štiti žene iz ove kategorije od diskriminacije?

Janković: – Da i i vrlo jasno I Ustav I zakoni zabranjuju svaki oblik diskriminacije. Međutim, predrasude da su žene ali ne samo žene već sve češće i muškarci od 50 ili 55 godina već “otpisani” i da su teret društvu treba da menja samo društvo, jer nije dovoljno osloniti se samo na državu i zakone. Da bi se situacija u ovoj oblasti promenila na bolje, potrebno je efikasnije sprovoditi zakonske mere ali i raditi na svim drugim aktivnostima, kao što su na primer afirmativne mere, edukacije ili medijske kampanje koje mogu doprineti postizanju veće ravnopravnosti svih. Pojedine firme imaju visoku svest o ravnopravnosti. Mi smo još pre nekoliko godina izdali pripručnik „Kodeks ravnopravnosti“ koji predstavlja smernice i pomoć poslodavcima za zaštitu i unapređenje ravnopravnosti u poslovnom okruženju, koji su prihvatile mnoge od najznačajnijih kompanija u Srbiji.

NNR: – Kako to izgleda u praksi, šta diskriminisana žena može konkretno da učini da bi se izborila sa ovim problemom?

Janković: – Jedan od načina je svakako podnošenje pritužbe Povereniku za zaštitu ravnopravnosti gde se po proceduri utvrđuje da li je nešto diskriminacija.
Ukoliko se utvrdi diskriminacija prekršiocu se upućuje preporuka za ispravljanje diskriminatornog ponašanja. Onaj na koga se preporuka odnosi ima rok od 30 dana da postupi po njoj.. Ako to ne uradi upućuje mu se opomena za koju ima još 30 da postupi. Ukoliko ni tada to ne uradi obaveštava se javnost. To se pokazalo kao dobar mehanizam jer niko ne voli da u javnosti bude označen kao diskriminator.
Drugi način je podnošenje tužbe sudu za zaštitu od diskriminacije. Tu treba napomenuti da oba postupka ne mogu da se vode istovremeno.

NNR: – Kakva su iskustva Vaših kolega u inostranstvu u ovoj oblasti?

Janković: – U celoj Evropskoj uniji žene preko 50 godina su teže zapošljiva kategorija ali to svakako zavisi ekonomska razvijenosti i dinamike tržišta rada. Svuda su žene iz ove kategorije svrstane u kreativne politike podsticajnih mera. Ako je suditi po indeksu rodne ravnopravnosti situacija nije najbolja, ali ni najgora. Za poslednjih pet godina Srbija dva puta predstavila Indeks rodne ravnopravnosti, kao jedina zemlja van EU, i taj indeks je 55,8 poena. Indeks je statistički alat koji pomaže da vidimo gde smo u odnosu na EU, šta je potrebno da popravimo i na čemu više da radimo u pogledu unapredjenja rodne ravnopravnosti. No, kao i svaka statistika taj indeks nije od naročitog značaja nezaposlenoj ženi od 55 godina, bez recimo digitalne pismenosti koja do penzije ima još 10 godina.

NNR: – Da li postoji politička volja da se ovaj problem reši ili se sve ostavlja slobodnoj volji poslodavaca?

Janković: – Čini se da politička volja postoji naročito kada je reč o ravnopravnosti polova uopšte . O tome svedoči i broj žena u parlamentu i vladi republike Srbije, a ja tu ideju svesrdno podržavm. Mislim da će se neminovno stvoriti drugačija energija drugačiji pogled na stvari što će, verujem rezultirati efikasnijim mehanizmima. Ipak nije ovo nikakva muško-ženska stvar i to je nešto na čemu svi zajedno treba da radimo jer u ovim okolnostima niko nema luksuz da se odriče ni jednog svog građanina ili građanke a naročito ne onih koji sa preko 50+ I koji imaju još puno toga da daju. Poslodavaca ima raznih ali nadam se da je sve više onih koji razumeju da jednake šanse I tokom zapošljavanja I na poslu omogućavaju svima da iskoriste svoje potencijale u potpunosti. Poštovanje zaposlenih je temelj uspešnog poslovanja. Danas ne možete biti uspešni ako nemate raznovrsnost u timu, jer iskustva širom sveta pokazuju da ravnopravno učešće žena i muškaraca, svih starosnih kategorija kao i jednaki uslovi rada, značajno doprinose razvoju kompanija i rastu njenog profita.

NNR: – Kakva su iskustva poverenika, da li su žene koje imaju 50+ i njihovi problemi vidljivi u medijima na adekvatan i nediskriminišući način?

Janković: – U današnje vreme ogroman je uticaj medija na oblikovanje stavova javnosti, mediji su ti koji imaju moć da neku priču predstave na sasvim različite načine. To je slučaj i kada je u pitanju uopšte slika žene u medijima koja je još uvek prilično, stereotipna i diskriminatorna. Izveštavanje je često seksističko i omalovažavajuće po žene. Kao jedan od tipičnih primera gde je žena preko 50godina prikazana u jako ružnom svetlu je slučaj u kojem je odbornik Skupštine Smedereva diskriminisao je gradonačelnicu Smedereva Jasnu Avramović na osnovu pola i godina rekavši „Bilo bi dobro da gradonačelnik bude A.P, mlad i častan, umesto naduvene i histerčne babe“. Ali negativnu sliku žena u medijima imamo priliku da gledamo i tokom izbora vlade Srbije ili Skupštine gde su ministarke I poslanice prikazane kroz analizu njihovog izgleda i garderobe. Detaljno su merene visine potpetica, dužine sukanja, itd. Medijske kampanje su važano sredstvo u promeni predrasuda i streotipa kod opšte populacije i zato je na medijima velika odgovornost da kroz pozitivne primere promovišu a ne diskredituju bilo koje kategorije u našem društvu. O slučaju “Jutka”- suvišno je reći – to je pravo live patrijarhata, ali dobro je da je pravda stigla barem u slučaju Marije Lukić.

Ekipa NNR

1 Comment

  1. Nova naša reč ima tradiciju dugih godina i veoma sam zadovoljna informacijama koje čitam o Našem gradu Leskovcu i okolini.Vesti su sadržajne i objektivne.

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*