Čovek višestrukog dela

LESKOVAC

Tehnološki fakultet u Leskovcu bio je počastvovan da na samom početku rada u svojim redovima ima prof. dr Čedomira Radenovića, koji je dao veliki doprinos njegovoj afirmaciji i rejtingu u porodici visokoškolskih organizacija Univerziteta u Nišu. Zato je sa velikim zadovoljstvom dočekana monografija o ovoj značajnoj ličnosti srpske i međunarodne naučne provenijencije.
U izdanju Društva fizikohemičara Srbije, krajem 2017. godine, štampana je monografija o prof. dr Čedomiru Radenoviću, koju je priredio za štampu dr Mladen Mirić, uz poštovanje Šilerove misli da „Čovek slika sebe svojim delima“, pa mu zato nije bilo teško da nam ga predstavi kao naučnika prestižnog ugleda kome i početni deo prezimena potvrđuje da je rad njegova lična karta, prvenstveno u okeanu naučnog blaga čovečanstva. A on je obavezao priređivača da već na početku knjige saopšti da je junak ovu vrednu knjigu posvetio svojoj porodici, kao najvažnijem stubu moderne civilizacije. Jer, i ceo njegov naučni i stručni rad se odnosi na otkrivanje novih tokova naučne misli za dobrobit svih ljudi.
Naš susret sa profesorom Radenovićem bio je upečatljiv i po njegovoj skromnosti i prijatnosti ispunjenoj unutrašnjom duhovnom lepotom, neposrednošću, naučničkom harizmom i odanošću jugu Srbije, koji daje ljude neiscrpne energije i posvećene naučnim izazovima i spremnošću da iza sebe ostavi naslednike značajne naučne generacije, koji su i danas ponosni što su imali tu čast da osvoje i delić njegova pažnje.
Zaljubljenik u naučne izazove ceo svoj radni vek je posvetio svojoj zemlji vrativši se iz Moskve nakon postdiplomsih studija sa oreolom predavača na Katedri za biofiziku Državnog univerziteta „Lomonosov“, da bi svoj neiscrpni kapacitet nagomilanog znanja posvetio svoj zemlji i kao dug svom rodom selu Magašu iz opštine Bojnik ispod legendarne planine Radana. Nostalgična nota njegovog karaktera i osećaj obaveze da rodnom kraju posveti bar mali delić svog ogromnog znanja došla je do neposrednog ostvarenja kada je sa puno zadovoljstva i oduševljenja od 1981. do 1986. godine prihvatio da pomogne novoosnovanoj prvoj visokoškolskoj ustanovi na jugu Srbije Tehnološkom fakultetu u Leskovcu kao devetom po redu Univerziteta u Nišu. Prihvatio je angažovanje na predmetu fizička hemija i ostao je taman toliko da iznedri svoju zamenu, mlade naslednike već velikog i priznatog stručnjaka, da bi svoju misiju nastavio na Univerzitetu u Beogradu.
Njegova naučna opsesija bile su biofizika, biofizička hemija i fiziologija, a pedagoški rad i na Univerzitetu u Beogradu u Centru za multidisciplinarne studije i na Fakultetu za fizičku hemiju. U Leskovcu je doživeo i veliko zadovoljstvo profesora da kao mentor iznedri mlade magistre i doktore nauka upravo u oblastima koje su njegovi pionirski poduhvati u oblastima u kojima je zauzeo časno mesto u hramu srpske i međunarodne nauke. Ako saznamo da je svoja naučna saznanja saopštavao u brojnim gradovima bivšeg Sovjetskog Saveza i Ruskoj federaciji, kao i u Evropi i Americi, onda je njegov boravak na Tehnološkom fakultetu u Leskovcu više od počasti i naučne humanosti. U privrednoj sferi, kako navodi priređivač teksta „bio je dobar i korektan pregovarač, staložen uvek pripremljen, sa celovitom koncepcijom, efikasan, jasan u stavovima i vešt u rešavanju problema“.
Svoj radni vek, pune četiri decenije, prof. dr Čedomir Radenović je proveo u Institutu za kukuruz „Zemun Polje“ u laboratoriji za biofiziku, koju je on formirao, naučnoj disciplini koja je postala temeljna odrednica privrednog uspona svake zemlje. Njegovo ime u ovoj oblasti je nezaobilazno, a naučno angažovanje nije prestalo ni posle penzionisanja 2002. godine uz nastavljanje istraživanja u oblasti biofizike, biofizičke hemije, fiziologije, selekcije semenarstva kukuruza i nastupima na brojnim naučnim skupovima i savetovanjima.
Za šest decenija naučno stručnog rada objavio je 11 knjiga, zatim pet poglavlja u posebnim knjigama, bio redaktor 11 knjiga i prevodilac sa ruskog, dobitnik priznanja i odlikovanja i citiran 180 puta u naučnoj literaturi. Zato je sasvim očekivano da su tri redovna člana Srpske akademije nauka i umetnosti dali predlog da prof. dr Čedomir Radenović postane njen dopisni član. Sa velikim zadovoljstvom i oduševljenjem ovaj predlog podržavaju i svi njegovi studenti, magistranti i doktoranti, kao i saradnici u Institutu za kukuruz „Zemun polje“.
Očigledno je da je priređivač teksta dr Mladen Mirić ovu knjigu pisao sa puno odgovornosti, ljubavi, odanosti i posvećenosti i željom da se posebno naglasi česta monografska zapostavljenost kompleksne obrade životnog, stručnog i naučnog rada onih ljudi koji moraju biti ponos Srbije u kulturnoj i naučnoj baštini jednog naroda. Ne može se prihvatiti praksa da se velikani naučne misli prepoznaju samo u uskom krugu aktera, da budu uskraćeni od iskrenog divljenja i običnih ljudi, koji su takođe zaljubljenici u naučne uzlete svoje zemlje. Zato je poduhvat dr Mirića vredan pažnje utoliko pre što je prezentovao životopis prof. dr Radenovića na posve neobičan, ali prihvatljiv način i po stilu i po kompoziciji, koji može i mora da bude izazov za još veća i temeljitija istraživanja o radu i njegovoj delatnosti koji bi preuzeli na sebe istoričari, ali i istaknuti stručnjaci pojedinih oblasti kojima se on bavio. To bi podrazumevalo i analizu svih njegovih radova i rezultata njihove primene, ali i detaljniju obradu životnog izrastanja takvog velikana naučne misli sa juga Srbije. Impozantna je činjenica da je navedeno 446 bibliografskih jedinica, ali i, što je i prava retkost, 67 fotografija iz njegovog života, što se takođe može posebno analizirati.
Na kraju bila bi nam posebna čast da Tehnološki fakultet organizuje promociju ovog vrednog svedočanstva o gorostasu naučne misli, koja nije samo apoteoza već možda i više od toga.
Prof. dr Živan Stojković
Leskovac Prof. dr Milorad Cakić

1 Trackback / Pingback

  1. Čovek višestrukog dela - JUGPRESS

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*