Čije je “Staro groblje”

LESKOVAC-PREDEJANE

Iznad sela Crveni Breg, smeštenog u blizini Predejanske reke, na koti 1083, na kat. Parceli 665 i 1729 (preseca ga put) nalazi se „staro groblje“, najstariji ostatak mesta i šire okoline, (još) neutvrđene starosti, pripadnosti, pa sledstveno ni istorijske i arheološke vrednosti.
Nalazi se u središnjem delu „Gornjih livaca“ površine oko 100 ha, na nekadašnjem karavanskom putu Vlasotinci – Ruplje – Surdulica, koji ide pravcem sever – jug, paralelno sa J. Moravom. Ono je epicentar i ostalim selima. U Crveni breg su stigle prve tri porodice oko 1750. godine i osnovale „selance od 3 kuće“. Najstarija od njih, po „naređenju“ Husein paše iz Dikave, odnosno Pčinje, odnosno Šumadije, a druge sa reona Vlasine i Crne Trave.
Sa njega se pruža izvanredan pogled na uliv Predejanske reke u J. Moravu i Predejane, koje deluje „dublje“ od nizvodne Grdeličke kotline, a ova „niže“ od leskovačkog polja. Na oko 600 m severoistočno iznad pomenutog puta iz šumskog kompleksa „Kačar“ u „G. Livade“ nosi ime „Božja vrata“, a na pola puta ka groblju da 70-tih godina bili su ostaci neke crkvice, čiji jedan deo dužine preko 2 m. Stoji sačuvan kao nadvratnik. U kakvoj su i da li su u vezi ovi detalji sa „Starim grobljem“? Da li pripadaju istoj „smeni“ žitelja, čijeg su poslednjeg doseljenici zatekli pa „jutrom otišli“?
Enklava „G. Livade“ je osvojena daleko ranije. Na njoj nema karakterističnih zaravni na kojima je kasnije, u Tursko vreme, proizvođen ćumur. NJih nalazimo na periferiji enklave, sadašnje „smene“.
Feliks Kanic 1885. godine, u knjizi „Srbija, zemlja i stanovništvo“, na str. 275 zapisuje da se „ u okolini Ruplja nalaze 42 stare grobnice“. I potonji hroničari i pisci ovoga kraja ne propuštaju da „staro groblje“ uvrste kao istorijski i arheološki biser svoga kraja. Grobna mesta su obeležena sa nekoliko velikih kamenih ploča, bez drugih oznaka, mada ih neki „vide“. Postoji i dečji deo groblja.
Kod aero-fotografskog premera 1975 godine dešifrant je umesto topografskog znaka za groblje (nije mogao znati čije je) ime reči „groblje“ video “pašnjak“, čime ga je dodatno učinio nevidljivim na planu, što svakako treba ispraviti.
Iz najstarije doseljene familije (iz Dikave) potiče poznati junak iz Prvog Srpskog ustanka Ilija Petrović Strelja, leskovački vojvoda i Karađorđev pobratim. Ovde se rodio, ovde je pekao hajdučki zanat, a istočno od „st. Groblja“ u stoletnoj šumi imao bazu za sebe, družinu i zbegove, zvanu „Hajdučki kladenac“. Odavde poodrastao i formiran Ceka Vlasotinčanin ga „spušta“ u Gradište, gde se „rodil“. Po Iliji Strelji središnji s. CRVENI Breg nosi ime „Strelci“. Iseljavanjem stanovništva 60-ih godina „ G. Livade“ i „Staro groblje“ ubrzano prekrivaju žbunje i šuma, i ako se ne izvrše obećanja Narodnog Muzeja iz Leskovca i Zavoda za zaštitu spomenika iz Niša o utvrđivanju starosti i porekla, pa i moguće kakve- takve zaštite (čišćenja od žbunja, omeđavanja, evidentiranjaa na odgovarajući način), biće izgubljen jedan trag – dokaz naše prošlosti, istorije i postojanja.
S pozdravom i poštovanjem

Milentije Miladinović,

penz. 82 godine,

s. Crveni breg, mala „Strelci“,

Niš

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*